Srbija, Balkan
GoogleEarth/Printscreen
Balkan, Foto: GoogleEarth/Printscreen

U Sarajevu tako, pozivajući se na neimenovane izvore iz Brisela, tvrde da je slovenski premijer Janez Janša predsedniku Evropskog veća Šarlu Mišelu predao dokument o prioritetima slovenskog predsedavanja EU, a u kojem su, tvrdi se, navedene i smernice o "konačnom raspadu Jugoslavije". Time je navodno hteo da obavestiti čelnika Evropskog veća o jednom od prioriteta predsedavanja Evropskom unijom koje Slovenija preuzima 1. jula ove godine.

U analizi "Jutarnjeg lista" navode da iz Brisela zasad dopiru protivrečne informacije o postojanju spornog dokumenta.

Dopisnik „Dela“ iz Brisela Peter Žerjavič na Tviteru je objavio kako mu je kancelarija Šarla Mišela potvrdila da je primila Janšin 'non-pejper' da bi ni pola sata kasnije okrenuli ploču i saopštili: Ne možemo potvrditi da smo dobili 'non-pejper'.

„Danas je očito opet dan briselske zbrke“, napisao je Žerjavič na Tvitteru.

Iz Evropske komisije nisu mogli da komentarišu sadržaj spornog dokumenta jer tvrde da nisu sa njim upoznati.

Sve je započelo pričom BiH portala „Politički“, za koji se tvrdi da je povezan s tamošnjom obaveštajnom zajednicom, a koji je objavio da se Janša zalaže za promenu granica Srbije i Kosova prema planu Vučić-Tači, koji je bio u igri još dok je predsednik SAD-a bio Donald Tramp, ali mu se snažno protivila Nemačka, ali i kako odlazi korak dalje pa se predviđa mogućnost otcepljenja Republike Srpske, pripajanje delova Crne Gore i Severne Makedonije s albanskom većinom u Albaniji, pa priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.

Rezervna varijanta navodnog Janšinog plana je i da se formiraju tri nacionalne republike u Bosni i Hercegovini. Srpska i hrvatska, nastavlja, imale bi tesne veze s matičnim državama, dok bi bošnjačka dobila koridor prema međunarodnim morskim vodama koji bi garantirao NATO.

Isti medij Janšu predstavlja kao najglasnijeg zagovornika "završetka raspada Jugoslavije" tvrdeći kako već duže vreme gura koncept 'velike Srbije' i 'velike Albanije'.

"Potpora Hrvatske, Mađarske, Poljske..."
„Politički“ takođe dodaje da slovenski premijer nije usamljen u svojim naporima da redefiniše granice na Balkanu, već da u tome navodno ima potporu Mađarske, Hrvatske i Poljske, a da bi zeleno svetlo planu dale i Austrija i Francuska.

Pisanje ovog bosanskohercegovačkog medija verovatno ne bi imalo nekog odjeka da ga na višu stepen nije digao član Predsedništva BiH Željko Komšić, iz čijeg su kabineta na razgovor pozvali slovensku veleposlanicu u BiH Zoricu Bukinac. Učinili su to, između ostalog, i zbog navodnog istupa slovenskog predsednika Boruta Pahora tokom nedavne posete BiH, a koji je, prema tvrdnjama Komšića, tog 5. marta u Sarajevu članove tročlanog Predsjedništva pitao o raspadu te države.

- U poslednje vreme sve su češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići?, pitanje je koje je Pahor navodno postavio Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, koji je naknadno i potvrdio da se to doista dogodilo.

Prema navodima medija koji prenose sadržaj razgovora iza zatvorenih vrata, slovenski predsednik pojasnio je kako ovo pitanje postavlja pre svega kao prijatelj BiH, ali nema informacija o tome na koje je "glasove iz Europe" mislio.

Džaferović i Komšić slovenskom su predsedniku navodno odgovorili kako od mirnog razlaza, odnosno raspada BiH, nema ništa, dok je Dodik potvrdio kako veruje u tu mogućnost.