Škola, đaci, deca
Shutterstock
Škola, đaci, deca

Shutterstock

Foto: Shutterstock

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska povredila pravo na poštovanje privatnog života učitelju srpske nacionalnosti iz Darde koji je dobio otkaz jer nije predavao na standardnom hrvatskom jeziku.

Sud je otpuštenom učitelju stoga dosudio 5.000 evra na ime naknade neimovinske štete te 850 evra za troškove postupka.

Učitelj srpskog porekla prigovarao je da mu je neopravdano prestao radni odnos učitelja u školi u Dardi zbog toga što nije predavao na standardnom hrvatskom jeziku. Škola je smatrala da nije bio podoban za osposobljavanje za predavanje na hrvatskom jeziku s obzirom na starost i radni staž jer je u vreme otkaza imao 55 godina i 29 godina staža, izvestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strazburu.

Evropski sud je zaključio da je odluka o otkazu predstavljala mešanje u podnositeljev privatni život jer se temeljila na činjenici da je podnositelj zbog svog starosnog doba i dugogodišnjeg načina predavanja te zbog nemogućnosti prilagođavanja na radnom mestu dobio otkaz, što po stavu tog suda čini deo fizičkog identiteta osobe, a fizički identitet je bitan aspekt privatnog života pojedinca.

Iako je odluka o otkazu bila zakonita, ona nije bila proporcionalna cilju koji se želeo postići. Sud je primetio da iako su u relevantno vreme 1998./1999. škole morale nastavu izvoditi na hrvatskom standardnom jeziku, određene škole su izvodile nastavu ili deo nastave na manjinskim jezicima, dok je u predmetnoj školi usmena preporuka za predavanje na isključivo hrvatskom jeziku donesena samo mesec dana pre inspekcije koja je prethodila podnositeljevom otkazu.

Ni jedan učitelj hrvatskog porekla nije bio podvrgnut inspekciji kako bi se utvrdilo jesu li izvodili nastavu na standardnom hrvatskom jeziku, već se inspekcija odnosila samo na učitelje srpske nacionalnosti.

Premda su odredbe o prosvetnoj inspekciji omogućavale i blaže mere, tj. ostavljanje određenog roka za ispravljanje nepravilnosti u radu, inspekcija je podnositelju odmah odredila najstrožu meru zabrane obavljanja posla.

Takođe, iako je u slučajevima otkaza o radu iz ličnih razloga bilo predviđeno dodatno obrazovanje ili osposobljavanje za drugo radno mesto, škola je odbila to da omogući, isključivo zbog podnositeljeve starosnpg doba i staža, a domaći sudovi nisu pružili uverljivo objašnjenje zašto je starost podnositelja predstavljala nepremostivu prepreku za izvođenje nastave na standardnom hrvatskom jeziku.

Imajući u vidu sličnosti dva jezika, činjenicu da je podnositelj veći deo profesionalnog života živeo i radio u Hrvatskoj te specifični posleratni kontekst istočnoslavonske regije, sud je sa šest glasova za i jednim protiv smatrao da je odluka o otkazu, bez pružanja mogućnosti osposobljavanja za održavanje nastave na hrvatskom jeziku, dovela do povrede Konvencije o zaštiti ljudskih prava.

Ova presuda još nije konačna, a postaće ukoliko niti jedna stranka u roku od tri meseca od donošenja iste ne podnese zahtev velikom veću suda.

Pročitajte: