Makedonija, Skoplje, referendum
EPA/Valdrin Xhemaj
Infografika: Referendum u MakedonijiInfografika: Referendum u Makedoniji, Foto: Anadolija

Državna izborna komisija (DIK) ranije je saopštila da je, prema nezvaničnim rezultatima, na refernudum o promeni imena zemlje i učlanjenju u NATO i EU izašlo 36,11 posto birača. Iako je čak 91,52 posto njih, odnosno 501.323 građana glasalo “za”, referendum se smatra neuspešnim s obzirom na činjenicu da je izlaznost birača na referendum bila manja od 50 posto, koliko je potrebno da bi se on smatrao važećim.

Bez obzira na konačan, zvaničan rezultat referenduma, poslednju reč o sporazumu o rešenju spora o imenu imaće makedonski parlament, koji za ratifikaciju ustavne promene treba dvotrećinsku većinu. Konkretnije, potrebni su glasovi najmanje 81 zastupnika od ukupno 120 zastupničkih mesta u makedonskom Sobranju.

Premijer Makedonije Zoran Zaev koji je zagovarao "za" na održanom referendumu, u narednom periodu će pokušati naći načina i doći do dogovora kroz pregovore sa opozicionim partijama koje su vodile bojkot na pomenutom refendumu. U slučaju da u skorije vreme u Sobranju ne dođe do podrške sporazumu, u fokus dolazi mogućnost raspisivanje prevremenih izbora.

PROČITAJTE JOŠ:

Zaev je u obraćanju nakon zatvaranja biračkih mesta izjavio da je glasanje na referendumu konačno, te da je volja građana neprikosnovena i da se mora se poštovati. Zaev je rekao kako očekuje od zastupnika (opozicione) VMRO-DPMNE da ispoštuju demokratsku odluku većine građana koji su glasali.

"U suprotnom, moraćemo da iskoristimo još jedno demokratsko sredstvo, što podrazumeva vanredne parlamentarne izbore, odmah”, kazao je Zaev.

Vođa VMRO-DPMNE Hristian Mickoski izjavio je kako je broj građana koji su ostali uzdržani od glasanja ili glasanja protiv dogovora drastično veći od onih građana koji su glasali "za" dogovor.

"Makedonija je danas rekla da dogovor ne prođe, imamo duboko neuspešan referendum, politika Vlade i Zorana Zaeva je doživela debakl, danas je Makedonija zaista pobedila", bila je poruka Mickoskog koju je uputio nakon referenduma.

Jedan od glavnih razloga što Makedonija i Grčka žure da se ovaj dugogodišnji međudržavni spor reši, jeste i zbog činjenice da postoji mogućnost da aktuelna vlast u Grčkoj može izgubiti na narednim opštim izborima, što bi u pitanje moglo dovesti i potpisani sporazum, koji bi na kraju bi mogao biti nevažeći. Sličan scenario moguć je i u slučaju da aktuelna makedonska vlast izgubi na prevremenim izborima u ovoj zemlji.

Makedonija, Skoplje, referendum

EPA/Valdrin Xhemaj

Makedonija, Skoplje, referendum, Foto: EPA/Valdrin Xhemaj

Zapad smatra da je referendum "uspešan"

I pored toga što je izlaznost na referendum u Makedoniji bila daleko od neophodnih 50 posto, činjenicu da je velika većina birača koji su izašli na referendum bila "za", pozdravili su evropski i zvaničnici NATO-a.

"Evropska unija će nastaviti da u potpunosti podržava i prati Makedoniju, njene institucije i sve njene građane, navedeno je u zajedničkoj izjavi visoke predstavnice i potpredsednice Federike Mogerini i komesara Johanesa Hana o savetodavnom referendumu održanom u nedelju u Makedoniji.

Generalni sekretar Severnoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg pozdravio je rezultate savetodavnog referenduma, te pozvao sve političke lidere da se ponašaju konstruktivno i odgovorno i da razmotre ovu istorijsku priliku. Ističući da su vrata NATO-a otvorena za Makedoniju, Stoltenberg je kazao da je za to potrebno ispuniti sve procedure na nacionalnom nivou.

Grčka strana je referendum okarakterisala "kontradiktorinim".

Ministarstvo vanjskih poslova Grčke navelo je u saopštenju da su rezultati referenduma kontradiktorni i da će zvanična Atina poštovati volju naroda susedne države.

“Bez potrebne natpolovične izlaznosti, referendum je rezultirao dominantnom podrškom postignutom bilateralnom sporazumu. Veliki deo naroda susedne države je podržao sporazum, ali je važan deo naroda sumnjičav prema njemu“, navodi se u saopštenju grčkog MSP-a.

Vlada Grčke poručila je da pomno prati situaciju u susednoj Makedoniji i da će ostati privržena postignutom sporazumu o dugogodišnjem problemu u vezi s imenom te bivše jugoslovenske republike.

Makedonija, Skoplje, referendum

EPA/Valdrin Xhemaj

Makedonija, Skoplje, referendum, Foto: EPA/Valdrin Xhemaj

Grčka također treba da podrži sporazum

Stvar oko sporazuma iz Prespe ne završava se dobijanjem dvotrećinske podrške u makedonskom parlamentu, već je potrebno da taj sporazum bude izglasan i u parlamentu Grčke.

Iako Partija Nezavisni Grci (ANEL), koja je manji partner u Vladi Grčke, ne daje podršku sporazumu, očekivanja su da bi on mogao biti izglasan u parlamentu.

Brojni visoki međunarodni zvaničnici posetili su Skoplje u proteklim sedmicama i, uz napomenu da se ne žele mešati u unutrašnja pitanja, uputili su poruku građanima te naglasili da je sporazum u interesu kako Makedonije, tako i Grčke.

Procene su da bi Makedonija i Grčka mogle sve te procese završiti do sredine naredne godine. Makedonija bi tada, kao Republika Severna Makedonija, trebala postati trideseta članica NATO-a.

Makedonija je proglasila nezavisnost 1991. godine i mnoge države su je priznale pod ustavnim imenom Republika Makedonija. Njen južni sused Grčka, pak, protivi se tom imenu jer ga nosi i jedna njena regija. Grčka traži promenu imena, što je osnovna blokada Makedoniji na putu ka članstvu u EU i NATO.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1993. godine Makedoniju primila kao članicu pod referencom “Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM)“.

Premijer Makedonije Zoran Zaev i premijer Grčke Aleksis Cipras su 12. juna kazali da je nakon intenzivnih pregovora postignut dogovor da Makedonija promeni ime u "Republika Severna Makedonija". Tada je i potpisan sporazum o rešavanju višedecenijskog spora.