Nemački stručnjak upozorio svet na opasnu pojavu u Hrvatskoj!

Istoričar Holokausta Gideon Grajf pozvao je specijalnog izvestioca Ujedinjenih nacija za ljudska prava da se pozabavi problemom narastajućeg neoustaštva u Hrvatskoj.

"Izražavajući svoju najdublju zabrinutost zbog rastućeg trenda neoustaštva, posebno među mladima, ljubazno bih vas zamolio da kao specijalni izvestilac za ljudska prava nešto preduzmete i da se pozabavite pitanjem javne upotrebe pozdrava 'za dom spremni' i upotrebe ustaških oznaka, kao što je hrvatski grb sa prvim belim poljem, koji je dokazan ustaški simbol iz Drugog svetskog rata", poručio je Grajf.

 

"Dužnost istoričara nije samo da pišu knjige, nego i da aktivno daju svoj doprinos u definisanju i zaustavljanju svih oblika neofašizma i diskriminacije. Potrebno je dati podršku UN u borbi protiv glorifikacije nacizma i novog talasa antisemitizma koji su izuzetno opasni i moraju se sprečiti", napisao je Grajf.

Grajf je osnivač i direktor Međunarodne ekspertske grupe GH-7 za borbu protiv glorifikacije i prakse nacizma i neonacističkih aktivnosti, istraživač Instituta za Holokaust "Šem olam" i autor mnogih naučnih članaka i knjiga o Aušvicu i fabirkama smrti u Drugom svetskom ratu.

Grajf je zaključio da bi UN, kao najveća i najuticajnija međunarodna organizacija za mir, trebalo da se pozabavi opasnim pojavama u Hrvatskoj kako bi sprečila da slučaj neoustaša ohrabri druge neonacističke pokrete u svetu.

 

Ukazao je i na to da se danas u Hrvatskoj, na fudbalskim stadionima, na koncertima, mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom "za dom spremni", nose na majicama ustaške oznake i vrlo često izazivaju incidente poput onog na fudbalskoj utakmici između Hrvatske i Izraela, kada je ceo stadion salutirao ustaškim pozdravom.

Ustaški kriminalci danas su slavljeni u Hrvatskoj, istakao je Grajf i dodao da im se podižu spomenici i po njima imenuju ulice, a đake uče da su ustaše bile "hrvatski patrioti".

Grajf je dodao da sa svojim kolegama deli mišljenje da doprinosi naučnika u "pisanoj formi" jednostavno nisu dovoljni da zaustave revizionizam i rastuće neoustaštvo, koje se otvoreno simpatiše nekada čak i na institucionalnom nivou, i u tom kontekstu pomenuo bivšeg hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i nekadašnjeg šefa diplomatije te države Davora Iva Štira.