Milo Đukanović
EPA
Milo Đukanović

EPA

Milo Đukanović, Foto: EPA

Procenjuje se da je potez prištinskih vlasti pokušaj da se izbalansira formiranje suda za zločine OVK i da se izvrši dodatni pritisak na Srbiju i Srbe u nastavku pregovora, ali i da se, u određenom trenutku podnese prijava protiv Srbije za genocid.

- Moramo da se potrudimo da se pozabavimo svim onim što se dogodilo tokom poslednjeg rata na Kosovu. Tada je ubijeno više od 13.000 osoba, na hiljade je silovanih, hiljade zatvorenih i mučenih, i ni 21 godinu posle rata nema podataka o ratnoj šteti ni brojki koje bi mogle da nam pokažu koja je ekonomska šteta koju je rat naneo Kosovu, izjavio je Aljbin Kurti.

Ipak, s pravne tačke gledano, tužbu za genocid tzv. Kosovo ne može da podnese protiv Srbije jer nije članica UN i nije ratifikovalo Konvenciju o genocidu, bez čega ne može da se pokrene tužba za povredu prava po toj konvenciji.

Međutim, politička situacija u Crnoj Gori daleko je složenija. Odluku o formiranju Informaciono-dokumentacionog centra u saradnji sa nekoliko nevladinih organizacija predvođenih Inicijativom mladih za ljudska prava potpisao je predsednik Skupštne Crne Gore Ivan Brajović. Prostorije centra trebalo bi da budu u zgradi Skupštine, a Brajović je i član Saveta Centra, u kojem je, između ostalih, i izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova Bekim Blakaj.

Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogović rekao je za Novosti da je, prema njegovim informacijama, riječ o tehničkoj saradnji u kojoj je Skupština dala prostor u kojem će se čuvati dokumentacija:

- Ne mogu da tvrdim kako će to biti korišćeno, ali budući da režim, u svojoj antisrpskoj histeriji, ne bira načine da se obračuna sa srpskim narodom, ne bih se iznenadio da i to bude iskorišćeno na taj način. Režim se svakako do sada u tom obračunu nikada nije služio istinom, već isključivo brutalnim lažima i podmetačinama, izjavio je Zogović.

U arhivu Informaciono-dokumentacionog centra izvesno će se naći građa o ratnim zločinima za koje se do sada sudilo u Crnoj Gori. Riječ je o likvidaciji porodice Klepuh iz Foče u opštini Plužine, kao i o stradanju civila sa Kosmeta u mestu Kaluđerski Laz kod Rožaja, 1999. godine, za šta su svi optuženi oslobođeni krivice. Tu je i slučaj "Bukovica", u kojem su rezervisti JNA osuđeni zbog progona muslimanskog življa na području Pljevalja, ali i predmet deportacije Bošnjaka i Srba iz BiH, kao i slučaj „Štrpci".

Ostaje da se vidi da li će mesta biti i za dokumentaciju o surovoj likvidaciji civila u srpskim selima oko Čajniča, zbog indicija da su u tom zločinu učestvovali muslimani sa područja Pljevalja i da su "Zelene beretke" prišle sa leđa Srbima preko Crne Gore, pišu Novosti.

Komentari (2)

vlada

22.05.2020 20:58

Milo, Milo, bićeš voljen više od Tudjmana u Srbiji, ime ti Milo, al se nikom ne usnilo, sram te bilo POTURICE, izdajniče, šaka dukata i obraz ti pravi, je li? Srbijo, ponosna ćeš biti, samo strpljivo, braćo i sestre, proći će i ova Milo korona, neka ih, a našim ljudima tamo, Bog u pomoć i sveti Vasilije.

Sparta

22.05.2020 21:03

Crna gora je trenutno najveci neprijatelj Srpskog naroda.