Evropska sigurnosno-obaveštajna saradnja promoviše strateški dijalog ili nešto više od toga

Prema pisanju američkog lista, izveštaje od prošlog novembra koje su pripremile nacionalne policijske snage 10 država članica EU, a predvodi ga Austrija, poziva na uvođenje europskog zakona koji bi povezao baze podataka svake pojedine države članice. Ovo je izveštaj sastavljen u sklopu razgovora o proširenju „Prümskog sustava“, inicijative na navou EU koja već objedinjuje baze podataka pojedinih država o DNK, otiscima prstiju i registraciji vozila. Dodavanjem lica građana ćemo imati pravi europski virtualni registar. Sve se, naravno, pravda „sigurnosnim potrebama“.

„Uzmimo da policijski istražitelj u Španiji pokušava rešiti zločin, ali ima samo sliku lica osumnjičenog koju je uhvatila obližnja sigurnosna kamera. Europska policija odavno ima pristup podacima otisaka prstiju i DNK ljudi iz 27 zemalja Europske unije, a u nekim slučajevima i građana Sjedinjenih Država. No, uskoro će taj istražitelj moći da pretraži i mrežnu bazu podataka o licima iz cele Europe i Sjedinjenih Država“, piše Intercept.

Prema procurelim internim dokumentima Europske unije, EU bi uskoro mogla stvoriti objedinjenu mrežu nacionalnih baza podataka za prepoznavanje lica. Izveštaje koje je Intercept dobio od europskog dužnosnika koji je zabrinut za razvoj mreže distribuirano je između dužnosnika EU i nacionalnih dužnosnika u studenom 2019.

Ako su prethodni aranžmani razmene podataka bili vodič, nova mreža za prepoznavanje lica verovatno će biti povezana sa sličnim bazama podataka u Sjedinjenim Državama, stvarajući ono što stručnjaci za „privatnost“ nazivaju ogromnom transatlantskom konsolidacijom biometrijskih podataka.

Dakle, inicijativa bi mogla preći europske granice i uključiti Vašington. Sličan sastav već postoji između Sjedinjenih Država i zemalja Europske unije, a bilateralni sporazumi omogućuju američkim i europskim agencijama međusobni pristup otiscima prstiju i bazama podataka DNK. Novo europsko zakonodavstvo trenutno je u fazi izrade.

NOVAC JE VEĆ OSIGURAN
Već su dodeljena sredstva za proširenje „Prümskog sustava“. Kako je izvestio Intercept , informacije koje je Europska komisija dostavila Europskom parlamentu u novembru prošle godine pokazuju da je gotovo 700 000 eura dodeljeno jednoj od konzultantskih kompanija koja se bavi mogućim promenama sastava „Prümskog sustava“.

Europska komisija je zasebno platila i 500 000 eura konzorciju javnih agencija pod vođstvom Estonskog instituta za forenzike nauke kako bi “preslikala trenutnu situaciju u prepoznavanju lica u kaznenim istragama u svim zemljama članicama EU”.

Za policijske snage su prednosti europske baze podataka za prepoznavanje lica očite. Bečko izveštaj inicijative vidi tehnologiju kao “vrlo pogodan” biometrijski alat za identifikaciju nepoznatih sumnjivaca i predlaže da se baze podataka stvore i povežu “što je brže moguće”. Prema Interceptu, još 2004. je veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Briselu zatražilo odnos s EU koji bi omogućio “široku razmenu svih oblika podataka, uključujući posebne”.

Poslednjih godina pojačani su napori da se to postigne. I upravo je Beč bio u prvom planu. Austrija je u oktobru 2017. počela proveru otisaka prstiju u bazama podataka FBI-a o svojim kriminalnim otiscima, objasnio je Reinhard Šmid, visoki predstavnik austrijske kriminalističke službe. Od tada je unakrsno provereno oko 12 000 ljudi.

NOVO TELO EUROPSKIH OBAVEŠTAJACA
Želja za stvaranjem nove baze podataka za prepoznavanje lica savršeno je usklađena s rođenjem Obaveštajnog koledža Europe (Intelligence College in Europe /ICE). Iako ovaj institut nije senka CIA-e, Europska unija ima novu tajnu službu rođenu 26. februar u Zagrebu.

Naravno, hrvatski mediji o tome nisu napisali niti jednog jedinog retka, ili barem ne na naslovnicama, iako je prilika s hrvatskim predsedanjem EU da se sazna nešto više, obzirom da se gotovo svi važni sastanci održavaju kod nas, tačnije u Zagrebu. No, naši novinari su zaokupljeni objavom arhive o papi Piju XII i šta će tamo pisati o Stepincu i partizanima, piše se i o koronavirusu, što je logično, a ovo što je novinarima bilo takoreći „pod nosom“ morate tražiti po američkim i europskim listovima i portalima.

Zapravo, nešto je napisano, ali ni traga detaljima do kojih je došao Intercept, iako su već bili dostupni medijima. Tako su najtiražniji dnevni listovi naveli kako je svečanost potpisivanja organizirala Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u saradnji s privremenim tajništvom ove institucije u Parizu.

„U sklopu svečanosti potpisivanja Pisma namere, organizovana je rasprava o europskoj sigurnosno-obaveštajnoj saradnji na kojoj su sarađivali predstavnici europskih obaveštajnih zajednica. Uvodna izlaganja na panel raspravi dali su poverenici SOA-e Daniel Markić i predsednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Obaveštajni koledž Europe je međudržavni projekat koji okuplja nacionalne sigurnosno-obaveštajne zajednice europskih država kako bi se promicao strateški dijalog između:

Europskih sigurnosno-obaveštajnih zajednica, omogućavajući da se djelatnici različitih službi susreću, dijele i uspoređuju iskustva i znanja na ne-operativnoj razini;

Sigurnosno-obaveštajnih zajednica i akademske zajednice, kroz publikacije i uspostavu akademskih programa namenjenih razvoju sigurnosno-obaveštajnih profesionalaca;

Sigurnosno-obavještajnih zajednica i nacionalnih i europskih donositelja odluka, kao i građana, kako bi se podigla svest o sigurnosno-obaveštajnim pitanjima i izazovima.

Tokom rasprave su se složili „da Europa ostane sigurna i prosperitetna, dok budućnost donosi mnoge izazove, poput kibernetičkih prijetnji, digitalnih izazova koji uključuju tehnologije prepoznavanja lica ili mreže 5G, lažnih vesti i drugo“.