Đe mene nađe, Milo Đukanović
AP Risto Božović
Đe mene nađe, Milo Đukanović

AP Risto Božović

Đe mene nađe, Milo Đukanović, Foto: AP Risto Božović

Administracija američkog predsednika Bila Klintona pružala je značajnu političku i finansijsku podršku crnogorskoj vlasti nakon što se predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović distancirao od politike Slobodana Miloševića. To se može zaključiti iz dokumenata koji su krajem prošle septembra postavljeni na sajtu „Predsedničke biblioteke i muzeja Bila Klintona“. U tim dokumentima se, između ostalog, navodi da je Klintonova administracija samo 1999. godine Crnu Goru pomogla sa 55 miliona dolara, prenose Vijesti.

„SAD su pružile ukupno 55 miliona dolara ekonomske podrške Crnoj Gori u fiskalnoj 1999. godini; 20 miliona od toga je bila tehnička i humanitarna podrška, a 35 miliona platni bilans“, kazao je 9. decembra te godine Džejms Dobins, specijalni savetnik predsednika i državne sekretarke za Kosovo i primenu Dejtonskog sporazuma.

„Želeo bih da se zahvalim takođe i predsedniku Crne Gore Đukanoviću, koji je ovde večeras sa nama, za sve što su uradili da zaštitite demokratiju i toleranciju neophodnu da se ona razvije. Uz vašu pomoć i stalan oprez možemo jednom za svagda dokazati da su Evropa i sloboda sinonimi“, piše u njegovom govoru od 21. juna 1999.

Milo Đukanović

AP/D. Vojinović

Milo Đukanović, Foto: AP/D. Vojinović

U dokumentu američke administracije navodi se, između ostalog, i da su Đukanović i crnogorska vlast najpouzdanije i najefikasnije snage za demokratiju u Jugoslaviji.

Tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt se sa crnogorskim predsednikom sastala krajem 1999. godine u Berlinu na marginama sastanka šefova diplomatija osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8), a njih dvoje su na leto sledeće godine razgovarali i u Rimu, vidi se iz dostupnih podataka o sastancima američkog predsednika i državne sekretarke.

Pročitajte još:

Navodi se i da je uoči početka bombardovanja NATO-a 1999. Klintonov savetnik za nacionalnu bezbednost Semjuel Berget pripremio dokument koji se tiče vojnih operacija na Kosovu, a u kojem je za Olbrajtovu bio namenjen deo o Crnoj Gori.

„Napad na integrisane sisteme vazdušne odbrane uključuje u slučaju nužde napade u Crnoj Gori. Već smo upozorili predsednika Đukanovića da će to verovatno biti slučaj“, stoji u dokumentu od 20. marta. Četiri dana kasnije počeli su vazdušni napadi na Jugoslaviju.

Slobodan Milošević

AP/Darko Vojinović

Slobodan Milošević, Foto: AP/Darko Vojinović

U dokumentima se navodi i da se Bela kuća trudila da o pitanju stabilnosti Crne Gore 2000. razgovara sa tadašnjim i sadašnjim ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Na pitanje novinara da li će američki predsednik podržati napore pojedinih evropskih zemalja da se Milošević upozori da drži ruke podalje od Crne Gore i kakav je stav njegovog ruskog kolege po tom pitanju, tadašnji zamenik savetnika za nacionalnu bezbednost Džim Stajnberg kazao je da je Bela kuća zabrinuta.

„Ima objekata koje treba gađati u Crnoj Gori“

Crna Gora bila je tema više telefonskih razgovora Klintona sa britanskim premijerom Tonijem Blerom i nemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom. Mnogi delovi razgovora o Kosovu i Miloševiću nisu dostupni, posebno odgovori sagovornika američkog predsednika, a u jednom od njih razgovaraju o napadima na mete u Crnoj Gori.

„Naš narod traži da razmotrimo preventivne akcije protiv pojedinih meta u Crnoj Gori. Znam da ne želi da tamo gađa, ali je čak kazao da ima neke stvari koje bismo trebali da gađamo. Da ti dam primer ili dva: smatramo da ima nekoliko objekata u koja ulaze kako bi izneli projektile; u luku u Crnoj Gori i oko njega; postoji jedan ključan most koji moramo da napadnemo, pre nego što krenu sa prelaskom vojnih jedinica. Stoga smo veoma zabrinuti zbog njihovih mogućnosti da koriste te objekte. Nema mnogo meta i nema puno rizika od civilne štete“, kazao je Klinton.

Bil Klinton

Profimedia

Bil Klinton, Foto: Profimedia

U drugom razgovoru on Bleru govori kako se i da li se može izvršiti ekonomski pritisak na Miloševića koji neće previše naškoditi Makedoncima i Crnogorcima, a među opcijama su borba protiv pranja njihovog novca na Kipru i pritisak na njihove račune u Londonu.

„Ne želim da Crnogorcima stvorim bilo kakve probleme“, kazao je Klinton Bleru u aprilu 1999.

Komentari (6)

zagondzija

09.12.2018 10:48

Prodana Srpska dusa

dexi

09.12.2018 11:29

Pa braćo Srbi pohrlite opet u bratsku cg. (malim slovima) na letovanje kao znak poštovanja

sara

09.12.2018 11:36

Neprijatelj broj jedan Srbiji. Pa kada im je toliko lepo, što crnogorci dolaze da žive kod nas. Beograd je pun crnogoraca, koji su zauzeli najbolja radna mesta u državnim organima, ćute i ne oglašavaju se, da osude izdajničke ispade Mila. Kada im dođe gusto, a doći će im, tražiće pomoć od Srbije, ali biće im kasno. Sve se menja, ništa nije statično pa tako i politika i prilike u svetu.!!!!.

zagondzija

09.12.2018 11:49

Smrad

Miloje

09.12.2018 12:19

Dali im pare uzeli obraz

zagondzija

09.12.2018 13:13

Djubre crnogorsko