Milo Đukanović
EPA/Shutterstock/Alo.rs
Milo Đukanović

EPA/Shutterstock/Alo.rs

Foto: EPA/Shutterstock/Alo.rs

Kaspia se inače pominje i u kontekstu ubistva novinarke sa Malte Dafne Karuana-Galicije. Dafne je pre nego što je ubijena istraživala poslove azerbejdžanskih vladajućih porodica, njihove račune u malteškoj Pilatus banci. Ubijena je u automobilskoj eksploziji u oktobru 2017.

Azerbejdžanska vladina informativna služba izvestila je da su Hajdarov i Đukanović govorili o mogućoj razmeni iskustava dve zemlje kad su u pitanju vanredne situacije, dok je domaća vladina pres služba saopštila da se Đukanović u Azerbejdžanu susreo sa predstavnicima tamošnje kompanije "Gilan" povodom moguće saradnje u oblasti zimskog turizma i proizvodnje hrane, o čemu je takođe razgovarao sa Hajdarovim.

Kompanija "Gilan holdings" se inače vezuje upravo za porodicu Hajdarova, drugu najbogatiju u Azerbejdžanu. "Gilan", jednu od najuspešnijih azerbejdžanskih kompanija Hajdarov je osnovao 80-ih godina i predao sinovima pre nego što je ušao u vladu.

Nedavno je u okviru projekta "Dafne" objavljeno i da su kćerke predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva imale udela u toj kompaniji, te da je Hajdarov neretko bio i front za imovinu Alijeva, predsednika Azerbejdžana, za kojeg se tvrdi da je najbogatiji u toj zemlji.

Prema američkim diplomatskim izvorima iz 2010. koji su procurili u javnost Hajdarov je stekao "ogromno bogatstvo" tokom svog mandata na mestu predsednika državne carinske agencije, za koju američki izvori tvrde da je "poznata po korumpiranosti, čak i po azerbejdžanskim standardima".

Kamaladin Hajdarov

Wikipedia/Printscreen

Kamaladin Hajdarov, Foto: Wikipedia/Printscreen

Da li zbog svega toga, tek moćnog ministra za vanredne situacije kod kuće zovu i - "ministar za sve što je važno".

Posetu su finansirali crnogorski građani, a pored Đukanovića su u Azerbejdžanu dva dana bili i Vladimir Kavarić, tadašnji ministar ekonomije, Branimir Gvozdenović, tada ministar održivog razvoja i turizma, Milan Roćen, Đukanovićev glavni politički savetnik i Ranko Milović, Đukanovićev savetnik za energetski i industrijski razvoj.

Poseta, da znamo, nije rezulitrala konkretnom saradnjom u oblasti zimskog turizma, osim najave da su Azerbejdžanci zainteresovani za izgradnju ski centra na Žabljaku. Sigurno je: u Crnoj Gori je za neke ubrzo uslijedila vanredna situacija.

Kompanija "GilKaspia property holdings", koja se povezuje sa porodicom ministra Hajdarova, odnosno njegovim sinovima – Tale i Nijat Hajdarov - tužila je Atlas banku Duška Kneževića, tvrdeći da im Knežević duguje 12,5 miliona eura (sa kamatama oko 15 miliona).

"Kaspia" je na Privrednom sudu Crne Gore tražila taj novac po osnovu navodne bankarske garancije, za koju Knežević i tada, kao i danas, tvrdi da im nikada nije izdata, već da se radilo samo o nacrtu garancije radi pregovora o potencijalnim poslovima.

Po Kneževiću, tužba je bila način da se oni koji stoje iza cele stvari neosnovano obogate.

U nedavnom intervjuu za A1 Knežević je ocenio da je združenom akcijom taj novac, "preko Blaža Jovanića, predsednika Privrednog suda, prebačen u Prvu banku braće Đukanović", njegovih dojučerašnjih prijatelja, sa kojima je do mimoilaženja poslovao po pravilima crnogorske hobotnice, kako sad naziva sistem koji je Đukanović uspostavio.

Duško Knežević i Milo Đukanović

privatna arhiva

Foto: privatna arhiva

Projekat Dafne, u kom su učestvovali brojni istraživački novinari, nastavio je njeno istraživanje. Njihovi nalazi govore da su deca dva najmoćnija zvaničnika u Azerbejdžanu - predsednika Alijeva i ministra Hajdarova koristila desetine "of-šor" kompanija kao pokriće za ulaganja u luksuzne nekretnine, kompanije i vrhunske hotele širom Europe i Bliskog istoka. Među tim zemljama je i Crna Gora.

Prema podacima Centralnog registra Privrednog suda (CRPS), u Crnoj Gori je u januaru 2016. godine, par meseci nakon posete Đukanovića Azerbejdžanu i susreta sa Hajdarovim, u Budvi osnovana firma koja se bavi hotelijerstvom - "Kaspia tourism". Iza te firme stoji lanac "of-šor" kompanija koje se povezuju sa porodicom Hajdarov. Direktor kompanije registrovane u Budvi je izvesni Esad Puskar, američki državljanin.

"Njihove tajne bile su skrivene u dosijeima Pilatus banke, kontroverzne privatne banke na Malti, koja se istražuje zbog pranja novca za svoje klijente", navode istraživači projekta Dafne.

O sumnjvim poslovima u Pilatus banci sa Malte prva je progovorila bivša radnica banke Marija Efimova, sa kojom se početkom 2017. godine susrela ubijena novinarka, kako pišu inostrani medjii.

Međunarodni novinarski timovi otkrili su da su deca dva najmoćnija zvaničnika u Azerbejdžanu - predsednika Alijeva i ministra Hajdarova koristila desetine "of-šor" kompanija kao pokriće za ulaganja širom Evrope. U Crnoj Gori je u januaru 2016. godine, par meseci nakon susreta Đukanovića sa Hajdarovim, u Budvi osnovana firma koja se bavi hotelijerstvom - "Kaspia tourism", čiji je osnivač "of-šor" kompanija povezana sa porodicom azerbejžanskog ministra

Dafne Karuana Galicija uskoro je objavila da je Alijeva najstarija kćerka Lejla prebacila preko "of-šor" kompanija milion eura sa računa Pilatus banke u "of-šor" kompaniju u vlasništvu supruge Josefa Muskata, malteškog premijera. Takođe, objavila je da je glavni klijent malteške banke Kamaladin Hajdarov i da on u banci ima nekoliko računa koji se vode na različite firme čiji je Hajdarov krajnji vlasnik. Novinarka je ubijena šest meseci kasnije. Istraga o njenom ubistvu do sada nije rasvetlila motive i nalogodavce.

Da se vratimo na domaći teren. Papiri pokazuju da je Knežević sa Azerbejdžancima o poslovnoj saradnji pregovarao 2014. godine, nakon što je crnogorska vlast, odnosno Đukanović uspostavila poslovne odnose sa azerbejdžanskim kompanijama, koje su u to vreme počele velike projekte na primorju.

No, u kontroverznom sudskom procesu koji se vodio dve godine, a koji su pokrenuli Azerbejdžanci, mnoge stvari ostale su nejasne i nedovoljno rasvetljene, pa i to da li je uopšte realizovan posao između kompanije "Kaspia" i Atlas banke, što je morao biti osnov sudu za donošenje presude u korist Azerbejdžanaca, odnosno osnov da se navodna bankarska garancija pokrene. Knežević tvrdi da do tog posla nije došlo.

Milo Đukanović, Duško Knežević

Printscreen

Foto: Printscreen

Crnogorski sudovi doneli su, na osnovu istih dokaza, potpuno suprotne odluke. Tako je čak isti sudija Privrednog suda Zoran Ašanin u prvoj presudi bio siguran da je bankarska garancija sporna i nenaplativa.

"Sud je utvrdio da predmetna bankarska garancija ne sadrži sve bitne elemente predviđene jednoobraznim pravilima međunarodne trgovinske komore, pa se ista ne može smatrati valjanom bankarskom garancijom", naveo je u presudi iz novembra 2016. godine, koju je doneo u korist Atlas banke.

Sudija Ašanin u istoj presudi ceni da tužilac, kompanija "Kaspia property holdings", nije dokazala da je bilo posla zbog kog bi garancija uopšte bila aktivirana.

Apelacioni sud, na čelu sa sutkinjom Marijom Marinković je tu odluku vratio na ponovno odlučivanje, a u ponovljenom postupku, Ašanin je svoj stav u potpunosti promenio. Apelacioni sud je Ašaninu, između ostalog, zamerio što nije saslušao Duška Kneževića, kako bi se izjasnio na navode o poslu koji bi trebao da stoji iza navodne bankarske garancije, kao i da se bankarska garancija ne može vrednovati sa aspekta međunarodnih pravila.

No, kada je Ašanin promenio svoj stav i doneo presudu u korist kompanije "Kaspia", Apelacioni sud, na čelu sa sudijom Ramom Strikovićem je takvu presudu ne samo prihvatio, nego i odbio zahtev Kneževića da bude saslušan, kao umešač u postupku.

Sudija Privrednog suda Zoran Ašanin je u prvom sudskom postupku, navodnu bankarsku garanciju na koju se firma "Kaspia" pozivala ocenio kao spornu i nenaplativu. Tvrdio je i da Kaspia nije dokazala da je obavljen bilo kakav posao koji bi Atlas banka trebalo da joj plati. U ponovljenom postupku, taj stav je u potpunosti promenio

U ponovljenom postupku, kada je sudija Ašanina promenio mišljenje, navodi se da je deo novca Knežević dobio na ruke, te da mu je novac dat radi otkupa akcija Kneževićevog hotela Princess u Baru.

Istovremeno, nema jasnih dokaza da je ta transakcija izvršena, dok se u Privrednom sudu ova firma ne vodi kao vlasnik dela hotela "Princess". U postupku nisu saslušani vlasnici "Kaspie".

Apelacioni sud na čelu sa sudijom Strikovićem prihvata novu odluku Privrednog suda, tvrdeći da nije ni bitno da li je posao realizovan.

PROČITAJTE JOŠ:

"Da li je taj ugovor izvršen od učesnika i u kojem obimu nije od značaja za razrešenje spora, a time ni navodi tuženog da su uplate iznosa od 8...€ i 4...€ vršila druga lica, a ne tužilac, te da nisu u vezi sa tim Ugovorom”, navodi se u odluci tog suda iz juna 2018. godine.

"Apelacioni sud je sledio metod rada Privrednog suda i propustio da utvrdi bitne povrede odredaba parničnog postupka i sve relevantne činjenice. Do njih bi nesporno došao izvođenjem određenih dokaza, kao što je saslušanje krajnjih vlasnika tužioca "Kaspia property holdings" - Talea i Nijata Hajdarova i njihovog oca - ministra za vanredne situacije u Vladi Azerbejdžana, koji je vlasnik Gilan Holdinga iz Azerbejdžana. On je bio u poseti Crnoj Gori, sa njim su dogovarana potencijalna ulaganja u lokacije Atlas Grupe, od čega su kasnije jednostrano odustali. Apelacioni i Privredni sud su odbili i saslušanje g. Kneževića i veštačenje po veštaku finansijske struke", saopštili su pravni zastupnici Atlas banke i najavili inicijativu Vrhovnom sudu.

Duško Knežević

screenshoot/Youtube

Foto: screenshoot/Youtube

Novac je, pre nego su svi pravni lekovi iskorišćeni, ekspresno prebačen na račun kompanije "Kaspia" u Prvoj banci braće Đukanović.

"Privrednom sudu smo 16. jula predali Prigovor sa predlogom za odlaganje postupka izvršenja jer je ono sprovedeno pre dostavljanja predloga za izvršenje i rešenja o izvršenju i to sa klauzulom pravosnažnosti presude koja je bila nezakonito izdata. Privredni sud je usvojio naš zahtjev za ukidanje potvrde izvršnosti i 23. jula predmet vratio na ponovni postupak", objasniili su zastupnici Atlas banke.

No, novac je ipak prebačen na račun u Prvoj banci.

"Očekivalo se da javni izvršitelj sredstva vrati na račun Atlas banke, što on nije učinio”, objasnili su zastupnici Atlas banke.

Da li je ovih 12,5 miliona eura banci braće Đukanović pomoglo da popravi svoju solventnost, možda saznamo jednom. Kad budemo imali institucije koje ne kleče pred šefom.

Predsednik Atlas Grupe Duško Knežević saopštio je danas da niesu tačni navodi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je u Crnu Goru iz Azerbejdžana uneo osam miliona eura, pise Borba.

"Taj novac, za koji mene tereti SDT je u Crnu Goru uneo azerbejdžanski ministar Kamaladin Hajdarov i to je aranžman koji je on dogovarao direktno sa Milom Đukanovićem", kazao je Knežević.

Milo Đukanović

Ilustracija

Foto: Ilustracija

On je dodao da je Branimir Gvozdenović bio umešan u celu operaciju i da je i on primio pare od tih osam miliona.

"Najviše od tog novca otišlo je lično Milu Đukanoviću i DPS-u, sve je to radio u dogovoru sa ministrom Hajdarovim. Sve investicije koje su stizale je kontrolisao Milo Đukanović, a menadžeri su mu bili Brano Gvozdenović, Predrag Nenezić i Petar Ivanović", tvrdi Knežević.

Dodaje da on nije kriminalac, kako ga predstavlja SDT, a hajka na njega je krenula, kako kaže, kad je počeo da proziva mafijašku hobotnicu.

- "Gledaću njegov politički kraj iz Londona! On je sa ovom potpisao svoju smrtnu presudu. Kada ovo kažem, mislim isključivo na njegov politički kraj".

PROČITAJTE JOŠ: