Milo Đukanović
EPA
Milo Đukanović

Printscreen

Milo Đukanović, Foto: Printscreen

Protiv mogućnosti da se građani Crne Gore napokon pošteno prebroje, ovog puta isturen je prvo Centar za demokratsku tranziciju (CDT) koji tvrdi da je dosadašnji način popisivanja zastareo i u suprotnosti s Ustavom koji proklamuje građansku državu. Njima se pridružio i istoričar Novak Adžić, bivši kadar SDP-a, savezničke stranke bivšeg režima. On je otišao korak dalje zahtevom da se popis odloži na nekoliko godina.

Prevara iz 2011. godine

- Može se desiti da se smanji broj Crnogoraca i poveća udeo Srba, kako bi se od Crne Gore napravila federacija naroda i stvorila druga srpska država na moru - tvrdi Adžić.

Međutim, da je reč o strahu da će predstojeći popis ogoliti prevare sa prethodnih, ukazuje bivši gradonačelnik Cetinja Jovan Markuš.

- Prema popisu iz 2011. godine zvanično u Crnoj Gori ima 28 odsto Srba. Međutim, državni Zavod za statistiku prikazao je manju cifru od stvarne. Kada su sabrani svi podaci konstatovan je broj Srba od 32,4 odsto, a onih koji govore srpski jezik blizu 48 odsto. Bilo je jasno da takav rezultat obesmišljava dukljanski projekat nastao referendumskom pljačkom 2006. godine - kaže Markuš.

Tim mandatara Zdravka Krivokapića očito je na isti način prozreo zahtev CDT i saopštio da je popis prost statistički postupak, kojim se više nikada ne sme manipulisati u političke svrhe.

U inat represiji

- U ovom trenutku nekorisno je da se traže rešenja koja nisu predlagana za vladavine DPS-a Mila Đukanovića. Tim pre, što će tokom narednog popisa građani napokon moći slobodno da se izjasne o svom identitetu, što niko ne bi smeo da im uskrati. Još gore, tim činom bila bi direktno ugrožena prava manjinskih naroda i religijskih zajednica - naveli su iz ekspertskog tima Krivokapića i dodali da je sva pažnja mandatara usmerena na uspešno okončanje pregovora o sastavu nove vlade, bez čega se Crna Gora ne može suočiti sa ozbiljnim krizama koje je odlazeća vlast izazvala ili nestručnim činjenjem dopustila.

Đukanovićev režim nikada nije skrivao da ga brine održavanje visokog procenta Srba u stanovništvu Crne Gore uprkos represiji. Za to su imali dobrih razloga, što su pokazale narodne litije koje su dovele do konačnog pada tri decenije duge vladavine DPS-a.

Boško Vukićević, analitičar i član ekspertskog tima Zdravka Krivokapića, ocenjuje da se ovih dana pokušava stvoriti koalicija raznorodnih društvenih činilaca koje povezuje zebnja da rezultati popisa 2021. neće biti po njihovoj volji. On ukazuje da su donedavno sve te strukture radile na realizaciji popisa pod diktaturom, kada su mnogi ljudi bili pod nesnosnim pritiskom, pretnjama i ucenama da se izjasne onako kako ne žele.

SPC: Neotuđivo pravo

Stav SPC iskazao je protojerej-stavrofor Velibor Džomić.

Zdravko Krivokapić

Printscreen youtube

Zdravko Krivokapić, Foto: Printscreen youtube

- Opšteprihvaćeno i važeće pravilo u Crnoj Gori je da niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj, verskoj, političkoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti, ali i da niko nema prava da nekome uskrati pravo da se po pitanju svoje pripadnosti ili posebnosti izjasni ukoliko to želi - objasnio je Džomić.

Biće nas 50 odsto

Na rezultate dosadašnjih popisa najviše je uticao odnos bivšeg režima prema Srbima u Crnoj Gori, za koje istoričar Čedomir Antić kaže da su najobespravljenija zajednica u Evropi 21. veka.

- Srbi čine trećinu građana Crne Gore, a u državnoj upravi i javnim preduzećima, prema zvaničnim podacima, ima ih pet do šest puta manje. U Vladi i eliti praktično ih nema. Drugi problem je politika asimilacije, jer u Podgorici danas ima više natpisa na kineskom nego na ćirilici. Sve je sprovođeno uz kampanje mržnje kojima su Srbi predstavljani kao narod divljaka, ubica, okupatora, neznalica - kaže Antić.

Prema njegovim rečima, trenutne procene govore da će na popisu biti oko 40 odsto Crnogoraca i 35 odsto Srba, a procenat onih koji govore srpskim jezikom porašće na 54 ili čak 56.

- Ukoliko bude demokratije, verujem da će Crna Gora ostati i nezavisna i multietnička. Srbi će pritom činiti oko 50 odsto stanovništva, a Crnogorci oko 25odsto. To je istina i stvarnost koja nema veze sa tim ko je na vlasti, već da li je zemlja slobodna i demokratska. S obzirom na porast podrške manjinskim strankama možda ćemo na popisu otkriti da se deo muslimana više ne izjašnjava kao Crnogorci - kaže Antić.

Svadbu posvetili Kosovu

U drevnoj srpskoj crkvi Bogorodica Ljeviška u Prizrenu, zadužbini kralja Stefana Milutina, obavljeno je venčanje mladog bračnog para iz Crne Gore i Republike Srpske.

Zavijorila se visoko srpska trobojka pristigla iz podnožja Lovćena. Radosni nisu bili samo svadbari i kumovi, nego i malobrojni Srbi kojima je ovaj događaj ulio nadu da će na Kosmetu naš narod opstati i ostati. U crnogorskoj nošnji pred oltar su stali Stefan Tatar, profesor fizičke kulture iz Danilovgrada i Tijana Mijanović, arhitekta iz Trebinja, a u Svetu tajnu braka uveo ih je otac Đorđe Stefanović, starešina hrama.

U lepu priču uklopili su se i kumovi: Petar, rođeni Dečanac, koji od 1999. godine živi u Danilovgradu i Gorica iz Gacka.

- Ovaj čin satkan je od naše ljubavi, vere u Gospoda Isusa Hrista i nade da se naš narod vrati u Prizren i na ceo prostor Kosova i Metohije - rekao je mladoženja Stefan, humanitarac koji je na razne načine pomagao Srbima u našoj pokrajini.

Pročitajte još:

Komentari (3)

aco

22.10.2020 23:54

Ovo nema ni u Teheranu.Nadam se da ce Milo sve ovo iskihati.

Beograd

23.10.2020 05:57

Izvinite, Zašto ne ostavimo najzad komšiluk na miru? treća sam generacija rođenih Beograđana i to mi se sigurno zameriti ali svaki put kada se petljam o komšijama u posao nama se obije o glavu neka svako rešava svoje bez naše pomoći.

Komandant 1001

23.10.2020 08:03

Eurostat kao i EU Unija odredila je jasan modalitet demografskog popisa stanovništva po Državama, pa tako važi i za C.Goru....jer sve liste popisa idu toj EUROSTAT organizaciji gde se mora ispoštovati upis po nacionalnoj opredeljenosti manjina, narodnih skupina, po veri i jeziku....i ne mogu neki zaostali Milovi stručnjaci da imaju svoj neki modalitet. tačka