šapšal
privatna arhiva
šapšal

privatna arhiva

Prvi udžbenik anatomije na srpskom jeziku, autor prof. N. A. Batuev, Foto: privatna arhiva

Šef Muzeja anatomije čoveka prof. dr Milan Milisavljević kaže za alo.rs da im je u muzeju stalno privlačila pažnju knjižica crvene boje, skromnih korica.

- Pravo je čudo da je ovaj jedini primerak „Anatomija čoveka”, autora prof. N. A. Batueva opstao godinama, od jedinog izdanja, koje je odštampano 1923. godine u Novom Sadu!

To je prvi udžbenik anatomije na srpskom jeziku, štampan specijalno za studente Medicinskog fakulteta u Beogradu što ovoj knjizi daje poseban značaj – navodi prof.

Milisavljević i dodaje da je knjigu preveo, preradio i dopunio profesor anatomije Ilija Fedorovič Šapšal (1878-1949). 

- Šapšal je bio docent na Katedri za normalnu anatomiju Medicinskog fakulteta u Odesi, a 1920. godine je emigrirao u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 1921-1923. godine bio je profesor normalne anatomije na tek osnovanom Medicinskom fakultetu u Beogradu. Dobro je uočio da vredni studenti željni znanja nemaju odgovarajući udžbenik.

Pročitajte i:

Odmah se prihvatio ogromnog posla da prevede udžbenik svog učitelja iz Odese, profesora Batueva. Bio je to ogroman izazov jer nije govorio srpski jezik, a u knjizi je insistirao da čak i latinski termini budu prevedeni na srpski. Tako je postavio osnovu srpske anatomske terminologije. U tekst je dodavao i praktična uputstva kako treba proučavati preparate na vežbama, kao i u Muzeju anatomije čoveka i tada prvi put spominje naš muzej u Beogradu.

Udžbenik ima 486 strana, a u predgovoru je posebno istakao: „Biću srećan ako delimično budem mogao da se zahvalim srpskom narodu za gostoprimstvo prema nama, ruskim izbeglicama”. Profesor Šapšal je 1923. godine prešao na Medicinski fakultet u Sofiji, gde je rukovodio katedrom Anatomije, histologije i embriologije punih 10 godina – ističe naš sagovornik.

šapšal

privatna arhiva

Profesor Brnko Šljivić na ispitu u Školi za medicinske sestre Crvenog krsta 1938. godine Foto: privatna arhiva

 

Dezinfekcija na prvom mestu zbog vežbi na leševa

U Muzeju anatomije čoveka su i pre epidemije virusa korona vodili računa o higijeni tokom redovne praktične nastave u disekcionim salama.

- Obavezno je korišćenje svih dostupnih sredstava lične zaštite zbog praktičnih vežbi na leševima, kao i toksičnih isparenja od formalina i fenola, snažnih dezinficijensa i sredstava za balsamovanje, čije se prisustvo ne može izbeći. Velika je sreća da sve prostorije u našoj zgradi, koja je sagrađena 1920. godine imaju velike prozore, pa je koncentracija ovih supstanci, koje se redovno kontrolišu, na prihvatljivom nivou. U salama je takođe ugrađen moderan sistem provetravanja i oplemenjivanja vazduha, sa ciljem da se sačuva zdravlje studenata i nastavnika, dok šef katedre za anatomiju prof. dr Laslo Puškaš najviše brine o tome – navodi prof. Milisavljević.

šapšal

privatna arhiva

Vežbe anatomije sa punom zastitom, prof. dr Milan Milisavljević i asistent Jelena Boljanović, Foto: privatna arhiva

Profesor Milisavljević kaže da su u danima vanrednog stanja i izolacije počeli da pripremaju rukopis o životu i delu velikog srpskog anatoma prof. dr Branka Šljivića (1895-1963), dopisnog člana SANU.

- Profesor Šljivić je kao anatom jedan od pionira u oblasti fizičke antropologije. Posebnu pažnju posvećivao je razvoju kliničke i primenjene anatomije. Završio je studije medicine u Parizu 1924. godine, specijalizirao je hirurgiju, a od 1930. godine je kao asistent počeo karijeru na Institutu za anatomiju. Bio je upravnik Instituta za anatomiju od 1934-1963. godine, dok je tokom tri školske godine bio dekan Medicinskog fakulteta. Njegovi udžbenici anatomije centralnog nervnog sistema (sa atlasom), glave i vrata, abdomena i karlice i osteologije ostali su neprevaziđeni izvor preciznih i jasnih anatomskih podataka – naglašava prof. Milisavljević.

šapšal

privatna arhiva

Polaganje prvog ispita iz anatomije 2. juna 2020. u Muzeju anatomije čoveka, Foto: privatna arhiva

Ispite polažu i subotom

Nastavno veće Medicinskog fakulteta u Beogradu je, prema rečima prof. Milisavljevića, zbog neophodnog poštovanja socijalnog distanciranja odobrilo da u kabinetima, u kojima se polažu ispiti, u zavisnosti od veličine ne boravi više od 2-3 studenta i nastavnik.

- Studenti su u obavezi da na ispit ponesu masku i rukavice. Zbog velikog broja studenata omogućeno je ispitivanje i subotom. Tako je i Muzej anatomije postao mesto gde se, počev od 2. juna ove godine, redovno polažu ispiti iz anatomije. Studenti i profesori pored traženih individualnih mera zaštite, u Muzeju imaju na raspolaganju kompletnu sterilnu opremu za jednokratnu upotrebu, a Muzej se redovno dezinfikuje – kaže profesor.

Pročitajte još: