Skupština
Tanjug
Skupština

Tanjug

Skupština, Foto: Tanjug

Posle dvodecenijskih praznih najava, Srbija bi konačno mogla da dobije zakon koji bi pročešljao spiskove raznih ličnosti koje su se bogatile, a sad nam kroje kapu - od tajkuna do političara. Dugonajavljivani antikorupcijski dokument u novijoj istoriji Srbiji, Predlog zakona o poreklu imovine, našao se juče pred poslanicima u Skupštini. 

Predloženo rešenje predviđa porez od čak 75 odsto ako se utvrdi da neki građanin nije prijavio da je u roku od tri godine uzastopno uvećao imovinu za najmanje 150.000 evra. Imovina će se ispitivati na osnovu plana koju napravi direktor Poreske uprave, dok će prijave moći da podnose i sami građani.

Raniji pokušaji provere

- Prvi put 2003. bilo je pokušaja da se izvrši provera imovine unakrsnom kontrolom koju obavljaju poreske službe.

- Građani koji imaju imovinu u zemlji i inostranstvu vredniju od 35 miliona dinara dobili su tokom 2013. rok da je sami prijave Poreskoj upravi.

- Nekoliko meseci kasnije 2013, Ivan Simič, tadašnji direktor Poreske uprave, saopštio je da je imovinu vredniju od 307.000 evra u zakonskom roku prijavilo 3.769 građana.

- Tada je, kako je rekao, trebalo da počne „delikatan i komplikovan“ postupak terenske provere da li dostavljeni podaci odgovaraju realnom stanju i da li su svi zaista prijavili imovinu.

- Do danas nije poznato da li je i do kakvih rezultata došlo ovom proverom.

- Država ovakvim zakonom dobija delotvorni mehanizam da se za svakoga u svakom trenutku može utvrditi da li se obogatio nezakonito - kažu u Ministarstvu pravde.

Kako se navodi u obrazloženju, predložena rešenja se odnose na sve građane, ali će se, prirodno, na udaru prvo naći oni kod kojih je raskorak u imovini i prihodima najveći.

Skupština

Alo!/Ana Paunković

Skupština, Foto: Alo!/Ana Paunković

Ipak, u tekstu zakona nije jasno navedeno ko će biti među prvima na listi za proveru.  Poreski stručnjak Đerđ Pap kaže da bi bilo logično da primena „krene odozgo“.

- Kada kažete korupcija, odmah mislite na ljude koji su u politici ili javnim preduzećima. Oni su najrizičnija grupa, ali nema garancije da će se protiv njih pokrenuti postupak, što je nedostatak. Iako je dobro što nema selektivne primene, trebalo je dati više elemenata ko je prvi na tapetu - ističe Pap.

Šta će sve češljati?

Biće ispitivana celokupna imovina pojedinca, naročito nekretnine, udeli u pravnom licu, motorna vozila, plovni objekti i vazduhoplovi, štedni ulozi i gotov novac, a predviđene su kazne od 55.000 do dva miliona dinara za one koji u roku koji odredi Poreska uprava ne dostave tražene podatke.

Međutim, iako se u Predlogu zakona navodi da ukoliko Poreska uprava posumnja da je neko uvećao imovinu tokom najviše tri uzastopne godine - a ta razlika premašuje 150.000 evra u dinarskoj protivvrednosti - nadležni će započeti postupak kontrole, što ne to ne znači da će se pod lupom inspektora naći svako ko ima nekretninu ili automobil u toj vrednosti.

- Poreznici će češljati samo one koji su im sumnjivi da, na osnovu prijavljenih prihoda, ne mogu to sebi da priušte i da ne mogu da dokažu poreklo - objašnjavaju stručnjaci.

Obe strane imaju dužnosti i obaveze - Poreska uprava da dokaže da je neko uvećao imovinu u odnosu na prijavljene prihode, a građani treba da dokažu da je na zakonit način stekao, na primer, novi automobil i vikendicu. Za imovinu - bez dokazanog porekla - predviđena je poreska stopa od 75 odsto.

Ako nadležni posumnjaju da se radi o stanu koji je vlasnik kupio novcem stečenim nekim krivičnim delom, na primer pljačkom ili prodajom droge, onda poreznici obaveštavaju policiju i tužilaštvo.

Podsećamo, predstavnici gotovo svake vlasti od pada režima Slobodana Miloševića 2000. do danas tvrdili su da će u svom mandatu početi češljanje imovine političara koji su, zahvaljujući funkciji, stekli bogatstvo. No, to toga nikad nije došlo.

 

 

Komentari (1)

Natasa

25.02.2020 07:06

Puna podrška predsedniku Vučiću!