Evropska unija, evropska komisija
Shuterstock
Brisel, EU

Profimedia

Brisel, EU, Foto: Profimedia

Zaključci Saveta EU o proširenju jedan su u nizu signala koji ukazuju da je politika proširenja EU u problemu, navodi se u tekstu "Dojče velea" (DW) i ocenjuje da je EU na putu da izgubi kredibilit, a Zapadni Balkan nadu u proširenje.

Vojska Kosova

AP/Visar Kryieziu

Podseća se da je EU ponovo odložila odluku pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom i navodi da je ovoga puta izgovor bio "tehničke prirode" jer je Savet EU, kako se navodi u zaključcima ministarskog sastanka, "na raspolaganju imao ograničeno vreme za tako važno pitanje".

DW navodi da se čini kao da je zasedanje Bundestaga, koji po nemačkom zakonu mora da se izjasni o otvaranju pristupnih pregovora sa zemljma kandidatima, a koji bi o tome trebalo da raspravlja tek u septembru, poslužilo kao dodatno opravdanje - na prvom mestu Francuskoj, koja od dolaska predsednika Emanuela Makrona na vlast i pokretanja strategije "prvo unutrašnje refome Unije", ima sve manje apetita za proširenje.

Navodi se da se u zaključcima našla i toliko puta ponavljana fraza da je EU "opredeljena da nastavi proširenje i da je to ključna politika Unije" i ocenjuje da je ona gotovo izgubila smisao zbog prisutnih indikacija da je proširenje EU na Zapadni Balkan usporeno gotovo do samog zaustavljanja.

Aleksandar Vučić

AP/Ronald Zak

- Ponovno odlaganje odluke o Albaniji i Severnoj Makedonij veliko je razočarenje i hladan tuš za Skoplje i Tiranu. To je loš signal koji se možda i može progutati, ako u oktobru bude pozitivne odluke. Ako je ne bude, onda možemo da proglasimo politiku proširenja mrtvom jer je već vrlo bolesna i na samrti - kaže za DW Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost.

U tekstu se dalje navodi da su, istini za volju, zemlje centralne i istočne Evrope, baltičke zemlje, ali i Evropska komisija dali bezrezervnu podršku zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu.

Evropski komesar za pristupne pregovore Johanes Han upozorio je da odlaganje i nedonošenje odluke o zemljama koje su ispunile sve što je od njih traženo dovodi u pitanje kredibilitet EU i njen uticaj i podsticaj na Zapadnom Balkanu.

- Proširenje je strateška investicija u mir, demokratiju, prosperitet i bezbednost Evrope. Neodlučnost i nerešavanje nisu opcije - poručio je Han nakon sastanka evropskih ministra u Luksemburgu.

Pročitajte još:

Navodi se da su nakon ovogodišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku zemalja u procesu proširenja i pogotovo nakon zaključaka Saveta EU o proširenju, Severna Makedonija i u nešto manjoj meri Albanija ostale s nadom u oktobrar 2019. godine, BiH je ostala s još jednom Mapom puta umesto očekivanog mišljenja o kandidatskom statusu, a Srbija i Kosovo dobili su izveštaje sa možda i najviše kritika do sad.

U tekstu DW se navodi da uzroke svakako treba tražiti na obe strane, i u efikasnosti u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu, ali i u političkoj volji EU.

U Centru za evropsku politiku u Briselu objašnjavaju da je do ovakve situacije došlo kako zbog "lošeg trenutka" zbog evropskih izbora, ali zbog očigledne "nacionalizacije proširenja".

- Vidimo da se zemlje članice rukovode ovim dosijeom već izvesno vreme i da uprkos stavu Evropske komisije ponekad povuku kočnicu bez da takva odluka ima utemeljenje u stvarnom napretku zemlja u procesu proširenja - smatra Korina Stratulat iz Centra za evropsku politiku.

Ana Brnabić

Tanjug/Kabinet predsednice Vlade

U razgovoru za DW ona objašnjava da su takve odluke često inicirane unutrašnjim politikama zemlja članica i da nose opasnost od podrivanja kredibiliteta cele EU i procesa proširenja.

- Naravno da se reforme u zemljama Zapadnog Balkana ne sprovode zbog procesa proširenja već zbog dobrobiti sopstvenog naroda, ali to je i deo procesa koji ima jasne korake. Ne možete da tražite rezultate od tih zemlja, ako vi sami ne odgovorite na te rezultate. To postavlja pitanje koliko je vaše angažovanje ozbiljno - kaže Korina Stratulat.

U tekstu DW dalje se postavlja pitanje na čemu bi se zasnivala transformativna moć i uticaj EU ako ona izgubi kredibilitet u regionu.

Navodi se da će se, s druge strane, ako zemlje Zapadnog Balkan izgube nadu u proces proširenja, one okrenuti na drugu stranu.

- Tada će se otvoriti vrata Rusiji, Kini, Turskoj. EU će izgubiti Zapadni Balkan, a region će izgubiti svetionik koji ih je vodio u reformama i politikama. A to je katastrofalna slika - upozorava Štiglmajerova.

vojislav šešelj

Vladimir Marković/Alo

Prem mišljenju analitičarke Stratulat, "odnosi regiona i EU su kao emotivni odnos koji je posle toliko godina izgubio strast".

- Potrebno je da u narednom periodu pomerimo fokus sa procesa koji podrazumeva tehnikalije, uslove i datume i da se fokusiramo na saradnju preko koje ćemo da shvatimo zašto sve ovo radimo. Da zajedno radimo na praktičnim stvarima koje su od interesa i za EU i za region kao što su: finansijsko-ekonomska pitanja, migracije, bezbednost, geopolitička stabilnost, borba protiv terorizma, demografija, klima. Razumevanje koliko smo potrebni jedni drugima, da smo svi u istom brodu i veslamo na istu stranu, može da oživi ljubav i prelije se i na proces proširenja - zaključila je ona.