Zoran Đinđić
EPA/SASA STANKOVIC
Zoran Đinđić

EPA/SASA STANKOVIC

Zoran Đinđić, Foto: EPA/SASA STANKOVIC

Kako navodi Marko Lopušina, pisac, crne operacije, bile one uspešno sprovedena ili ne imaju svoj tok. Po njihovom završetku počinilac se likvidira i tajna ostaje zapečaćena.

U daljoj priči Lopušina ističe da je nekadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević trebao da bude žrtva takvih operacija. Prvi put kada je trebala da bude izazvana lažna saobraćajna nesreće, a drugi put na slavlju 800 godina od Kosovskog boja, gde je Albanac trebalo da likvidira Miloševića, tada je ujedno nađena i puška, a snajperista ne.  

Goran Jeftović i Marko Lopušina

Screenshot/HappyTV

Goran Jeftović i Marko Lopušina, Foto: Screenshot/HappyTV

Pukovnik Goran Jeftović istakao je da takve operacije potiču sa Zapada.

- To nije svojstveno malim državama ili narodima. Malo ljudi zna da su sve vodeće zapadne službe povezane bez obzira na državu iz koje dolaze. Najčešće se iza takvih operacija krije značajniji cilj - kaže pukovnik koji smatra da su deo takvih organizacijija i jezuiti/masoni koji spovode opaki plan.

Goran Jeftović

Screenshot/HappyTV

Goran Jeftović, Foto: Screenshot/HappyTV

Kako ističe još pravi cilj tih delovanja nije samo ubistvo lidera, iza tog akta se krije mnogo značajniji cil.

- Matrica po kojoj je izvedeno ubistvo Zorana Đinđića, govori da je to specifična operacija takozvana "hang out" operacija. Za cilj je imala da destabilizuje državu i izazove nerede. Preko tog ubistva se napravio takav ambijent da se zemlja ekonomski razori i problem Kosova digne na drugi nivo, dakle ostvaren je niz ciljeva - objašnjava Jeftović.

Pukovnik kaže da ako se država blagovremeno i strategijski štiti delovanje tih organizacija je otežan. Jeftović je potom objansio kako, ali i ko osmišlava atentat.

- Procena interesa je važna, traži se "zemlja žrtva". Atentat može da bude u vidu terorističke akcije, podmetanja bombe. To je finale i sitan taktički posao. Recimo nakon petog oktobra kod nas je došla međunarodna krizna grupa koju je predvodio američki obaveštajac. Imali su sve predispozicije da uspešno organizuju atentat. Imali su ambijent, prethdono, dobro skuvan. Psihološki uništen narod, ljula se politička scena, kupovali su političke stranke - podvlači sagovornik.

Podsećanje

Dana 12. marta 2003. godine u 12:25 časova, u dvorištu zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu, u Srbiji, izvršen je atentat na Zorana Đinđića, prvog premijera Republike Srbije izabranog nakon petooktobarskih promena, (petog predsednika Vlade Republike Srbije ukupno).

Ovaj atentat je doveo do vanrednog stanja u Srbiji i policijske akcije „Sablja“ tokom koje su uhapšene stotine kriminalaca.

Đinđić je sahranjen 15. marta 2003. u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Zoran Đinđić, ubistvo

EPA

Zoran Đinđić, ubistvo, Foto: EPA

Posebno važno pitanje za Srbiju je i pitanje Kosova, a da bi to izveli morali su da maknu lika koji je brani taj deo Srbije. Đinđić je poslednjih godina svog života, prema rečima pukovnika bio spreman da se upusti u borbu sa jug Srbije.

- On je krenuo u odbranu. Rekao je generalu Nebojši Pavkoviću "spremi vojsku, vraćamo se na Kosovo". Bio je pogodan da se njegovim ubistvom napravi haos u državi, stvoreni su uslovi za dalji haos - kaže pukovnik.

Vojska Srbije

Alo.rs/M.Š.

Vojska Srbije, Foto: Alo.rs/M.Š.

Prodaje se železara Smederevo i ekonomski destabilizuje Srbija.

Neposredno pred ubistvo Đinđić se pojavio na RTS-u. Kako kaže pisac premijer je tada poslao jasnu poruku.

- Rekao je da se pitanje Kosova neće rešavati u Vašingtonu - a tim rečima je najverovatnije presudio  sebi zaključuje Lopušina.

Atentat je bio potreban radi destabilizacije Srbije, još jednom je ponovio pukovnik, a sa njim se složio pisac koji dodaje da je nakon toga došlo do pljačkanja banki i totalnog raspada u državi.

Pročitajte još: