Ana Brnabić
Tanjug
Ana Brnabić

Tanjug

Ana Brnabić, Foto: Tanjug

"Upravo sam završila sa ministarkom Joksimović sednicu komiteta za stabilizaciji i pridruživanje u Briselu i razgovarali smo o svim temama važnim u ovom tenutku za naše evropske integracije i pripremu za 2021. godinu", rekla je Brnabić.

Kaže da se nada se da će 2021. biti sve ukupno bolja i znacajno uspešnija za naše evropske integracija od 2020. godine.

Anketa:

Da li ste za ulazak Srbije u EU?

 

Rekla je da su tri ključna prioriteta za vladu i u kontekstu evrposkih integracija naše zemlje: vladavina prava, ekonomija i zaštita životne sredine.

Brnabić dodaje da je vladavina prava prioritet broj jedan i da je nova vlada u toj oblasti već u svojih prvih mesec i po dana mandata već preduzela važne aktivnosti.

"Već smo povukli neke korake za koje se nadam da ih ljudi vide kao dobar signal da će se vlada na pravi način i posvećeno baviti ovom oblašću", naglasila je premijerka.

Kada je reč o oblasti pravosuđa, kaže da su tu ključne ustavne reforme i da je vlada ponovo uputila skupštini inicijativu za promenu Ustava u domenu pravosuđa.

"Meni je posebno drago da je, iako čujem kritike jednog dela javnosti u Srbji i EU da tu zasad nije ništa urađeno, da je upravo urađeno i promenjeno mnogo toga kroz proces reforme Ustava", navela je Brnabić.

Podseća da smo i ranije imali izmene Ustava, pa čak i u većem obimu nego što su izmene koje su samo u oblasti pravosuđa, ali da nikada u Srbiji ranije nismo imali javnu debatu o tim izmenama.

Evropska unija

EPA/Oliver Hoslet

Evropska unija, Foto: EPA/Oliver Hoslet

Naglasila je da je postojala suštinska javna rasprava o tome šta treba da se promeni u Ustavu koja je trajala 18 meseci, koja je uključivala i stalne konsultacije sa Venecijanskom komisijom.

"Srbja nikada do sada nije imala imala takvu javnu rapsravu o Ustavu i nikada takvu transparentnost i takve konsultacije sa Venecijanskom komisijom, iako je Ustav u više navrata izmenjen i uvećem obimu", istakla je premijerka.

Očekuje da će skupština vrlo brzo početi da se bavi i tom temom i da će uskoro biti još jedan krug javne debate.

Brnabić kaže da postoje neki mehnizmi za unapređenje pravosuđa na kojima se sada radi zajedno sa partnerima iz EU, kao što je formiranje jedinstvenog informacionog sistema pravosuđa.

"U pitanju je softver za upravljanje predmetima i ta tenderska dokumentacija je završena i mi sada čekamo trenutno na objavu od strane evropske delegacije u Srbiji i nadam se da će to biti u kratkom roku", kazala je ona i dodala da će kada to bude implementirano značiti mnogo efikasnije i transparentnije sudstvo za privedu i građane.

Ona je izarazila očekivanje da će u skupštini do kraja godine krenuti i debata odnosno usvajanje predloga Visokog saveta sudstva za predsednike sudova i sudije. Dodaje da će i to biti veliki pomak.

"Kao i u državnoj upravi, intencija nam je da pokušamo da što manje sudija ili ljudi u sistemu bude u funkciji vršioca dužnosti već da pređemo na imenovanje i instuticionalizaciju tih pozicija".

Što se tiče medija, navela je da je vlada usvojila akcioni plan za medijsku strategiju, da je formirana radna grupa za praćenje primene strategije koja je bila potpuno inkluzivna.

"U vreme 2011. kada se tada radilo na medijskoj strategiji, sva novinarska udruženja su od vlade tada dobila samo jedno mesto za predstavnike svih udruženja, dok smo mi dali devet mesta novinarskim udruženjima, što je za jedno mesto više nego za predstavnike vlade", rekla je Brnabić.

Podseća da je formirana radna grupa za bezbednoste novinara, pored postojeće i navela da su novinarska udruženja rekla da je potrebna i institucionalna radna grupa u okviru Vlade Srbije.

To sve nije bilo samo deklarativno, rekla je ona i dodala da će se 23. decembra sastati sa predstavnicima radne grupe za zaštitu i bezbednost novinara kako bi videla na čemu se radi i da će imati sa tim telom redovne sastanke.

Govoreći o ekonomiji, Brnabić je ponovila da će Srbija završiti 2020. godinu sa najmanjim padom BDP-a u Evropi od svega jedan odsto.

Napomenula je da se u zemljama regiona očekuje pad BPD-a u 2020. godini između četiri i 12 odsto.

Takođe, kaže da MMF predviđa da će Srbija do 2022. imati ukupni rast BDP-a oko 10 odsto, što će biti ubedljivo najviše u Evropi, posle naše zemlje biće Irska i Litvanija sa rastom od oko šest odsto.

Kada je rec o zaštiti životne sredine, Brnabić kaže da su tu predviđena tri ključna prioriteta: upravljanje čvrstim otpadom, unapređenje kvaliteta vazduha i prečišćavanje otpadnih voda.

Pročitajte još: