Kristina Doktar
Twitter/Printscreen
Kristina Doktar, Foto: Twitter/Printscreen

Krenimo od početka. Dok je austrijski književnik Peter Handke juče u Stokholmu primao Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu, njegovi protivnici su oštro protestovali. U moru burnih reakcija kojima se osporavala odluka Nobelovog komiteta, izdvojio se gest izvesne švedske lekarke Kristine Doktare, koja je kročila među okupljene ispred centra "ABF" u Stokholmu i sa medaljom visoko podignutom u ruci saopštila dramatičnu odluku: "Vraćam svoju Nobelovu nagradu!"

- Nekada sam bila ponosna na Švedsku akademiju, ali sada osećam samo stid i krivicu. Bila sam svedok genocida iz prve ruke pre 27 godina, kada sam bila tamo. Vratiću Nobelovu nagradu zbog činjenice da ju je dobio i Peter Handke, koji negira genocid koji se desio u Bosni i Hercegovini - rekla je Doktareova.

Prisutni su obraćanje ispratili burnim aplauzom uz skandiranje: "Kristina, Kristina!"

​Među okupljenima su, između ostalih, bili Alida Bremer, nemački pisac hrvatskih korena, nemačka i francuska novinarka Elke Šmiter, kao i Florans Artman, američki novinar Roj Gutman, Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica — Potočari, član norveškog Helsinškog komiteta Enver Đuliman, kao i Mirsad Duratović, predsednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka.

​Vest su uskoro preneli regionalni i svetski mediji. U informaciji koju su svetski mediji preneli navodi se da je Doktareova Nobelovu nagradu za mir dobila 1988. kao članica mirovnih snaga UN. Koliko je to tačno?

Jednostavan pogled na sajt Nobelovog komiteta govori da njenog imena među dobitnicima Nobelove nagrade za mir za tu godinu — nema. Naime, nagradu su kao kolektiv dobili svi pripadnici mirovnih snaga UN od 1948. do 1988. godine, što je ukupno više 500.000 ljudi iz 53 zemlje sveta!

​Odluku da nagrada bude dodeljena Handkeu izazvala je mnogo bure. Većina zemalja regiona zbog Handkea je bojkotovala ovogodišnju dodelu Nobelove nagrade, među kojima su ambasadori BiH, Hrvatske, Severne Makedonije i Albanije. Bojkotu se potom pridružila i Turska.

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, austrijski pisac Peter Handke izjavio je sinoć da nije očekivao kampanju koja se vodi protiv njega i da je imao ideju da pokuša da pomiri stavove.

- Voleo bih da sretnem jednu majku sa jedne i jednu sa druge strane. Jednu majku iz Kravice, gde je bio početak svih masakra i jednu majku iz okoline Srebrenice. To je bila moja ideja, ali mislim da je bila pomalo naivna. Mislim da u ovom trenutku tu ideju ne mogu da realizujem - rekao je Handke.