Milan Knežević zahvalio je okupljenima na, kako je rekao, veličanstvenom dočeku, a obraćanje je počeo u svom prepoznatljivom, ironičnom tonu.


– Dragi ljudi, hvala vam na ovako veličanstvenom dočeku. Ako mi ovoliko ljudi dođe na saučešće, što bi rekao Njegoš, imao sam se rašta i roditi – rekao je Knežević, poručivši da se u Beogradu oseća kao među braćom i sestrama.
Potom se osvrnuo i na svoju majku, podsećajući da je 30. januara 2020. godine, u vreme vlasti Mila Đukanovića, bila uhapšena pod optužbom da je organizovala litije na kružnom toku kod aerodroma Golubovci.
– Moja majka je profesorica biologije. Zato imam dovoljno genetskog iskustva, za razliku od dekanke Mirjane Nikolić, da vam kažem da ste vi svi obični, normalni, divni, lepi, čestiti i pošteni ljudi – rekao je Knežević.
Nastavio je u istom tonu, komentarišući sliku koja se, prema njegovim rečima, stvara o okupljenima.
– Slušajući N1, očekivao sam da ovde naiđem na ljude sa rogovima, na minotaure i kentaure, a naišao sam na pravu srpsku gospodu. Hvala vam što ste me razuverili – poručio je Knežević.

Knežević nasmejao salu: „Ako zarate Crna Gora i Srbija, najveće borbe vodiće se na Vračaru i Beogradu na vodi“

Knežević se potom osvrnuo na izjave rektorke Nikolić iz televizijske debate sa Anom Brnabić, ocenjujući da se upravo u njima vide, kako je rekao, „kulturološke, civilizacijske, a rekao bih i mentalne razlike“.

– Imate uši, i to većina vas manje od mene, imate kosu, imate zube, imate naočare... Ovo je stvarno, prijatelji, iznenađenje – rekao je Knežević, nastavljajući u šaljivom tonu.

Kako je naveo, posle svega što je prethodno slušao i gledao u medijima i predizbornim spotovima, očekivao je potpuno drugačiju sliku ljudi koji su došli na skup.

– Slušajući rektorku, gledajući njihove spotove i slušajući ovog mog zemljaka Srdanovića kako uzdiše, očekivao sam da ću se ovde suočiti sa nekom horor predstavom. A ovde su sve ljudi koji će izneti pobedu 25. oktobra i čast mi je što sam sa vama – poručio je.

Potom je imao i jednu, kako je rekao, zamerku organizatorima.

– Imam samo jednu zamerku, kao neko ko dolazi iz Crne Gore: zašto ovaj prvi skup nije organizovan na Vračaru? Vi znate da smo mi tamo zaposeli busije – našalio se Knežević.

U istom tonu dodao je:

– Ako, ne daj Bože, dođe do rata između Crne Gore i Srbije, najveće borbe vodiće se na Vračaru, ovde u Starom gradu i na Beogradu na vodi. I budite sigurni da nećemo ni centimetar odstupati od odbrane naših crnogorskih interesa.

Knežević: „Iz Crne Gore šaljem poruku – vi ste naša braća, među nama nema razlike“

Knežević je potom poručio da je u Beograd došao da prenese poruku, kako je rekao, iz „bratske Crne Gore“.

– Želim večeras da pošaljem poruku iz bratske Crne Gore, od svih pravih i poštenih Srba i Njegoševih Crnogoraca, da ste vi naša braća, da među nama nema razlike, da nas spajaju zajednička istorija, kultura, duhovnost i vekovi zajedničkog života i osećaja zajedništva koje niko ne može da potre – rekao je Knežević.

U tom kontekstu ponovo je pomenuo Iliju Srdanovića, uz ironičnu opasku da njegovo prezime „neće akcentovati onako kako nalažu N1 i Nova S“.

Knežević je zatim otvoreno pozvao građane poreklom iz Crne Gore koji imaju pravo glasa u Srbiji da podrže listu „Ujedinjena Srbija“, koju predvodi Aleksandar Vučić.

– Nema dileme da će svaki pošteni Srbin iz Crne Gore i svaki pošteni Crnogorac iz Crne Gore koji ima pravo glasa u Srbiji glasati za Ujedinjenu Srbiju i listu koju predvodi Aleksandar Vučić. Zato sam večeras ovde, da osnažim tu ideju zajedništva koju su nam, kako sam rekao, pokušavali da unište više od dve i po decenije – poručio je.

Dodao je da je i u Crnoj Gori već počela politička kampanja zbog njegovog dolaska u Srbiju.

– Pitaju šta ću ja u Srbiji, među braćom i sestrama, i šta imam vama da kažem kada je, navodno, već sve rečeno – rekao je Knežević.

Kako je naveo, o politici Aleksandra Vučića i onome što je urađeno od 2012. godine, po njegovom mišljenju, „više govore dela nego reči“.

Knežević je zatim kritikovao političke protivnike, navodeći da, ukoliko oni mogu da podržavaju ljude i političke opcije iz Crne Gore sa kojima se on ne slaže, onda i on ima pravo da javno podrži političku opciju u Srbiji koju smatra bliskom svojim stavovima.

Knežević iz Beograda poručio: „Nemam pravo glasa, ali sam ovde da se ne ponovi 5. oktobar“

Knežević je zatim objasnio zbog čega je, kako je rekao, došao u Beograd iako nema pravo glasa na izborima u Srbiji.

– Zato sam ja ovde večeras u Beogradu. Iako nemam pravo glasa, više volim Srbiju od svih onih koji su spremni da je posle 25. oktobra rasparčaju i dezintegrišu, kao što je to bilo 5. oktobra ako im se pruži prilika – rekao je Knežević.

On je nabrojao više političkih protivnika i grupa koje kritikuje, među njima Iliju Srdanovića, Nenada Čanka i Mila Đukanovića, tvrdeći da je cilj njegovog dolaska da podrži opciju koja, po njegovom viđenju, treba da spreči ponavljanje političkih promena iz 2000. godine.

– Ovde sam da im ne pružimo ni promil šanse da se ponovi 5. oktobar – poručio je.

Govoreći o posledicama tadašnjih političkih promena, Knežević je izneo svoje viđenje da su usledili slabljenje države, gubitak nacionalnih interesa, razdvajanje Srbije i Crne Gore, pitanje Kosova i izručenja srpskih državnih i vojnih zvaničnika Haškom tribunalu.

U završnici ovog dela govora osvrnuo se i na Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine. 

Knežević je kritikovao Gorana Ješića zbog izjave o Mladiću, a zatim izneo sopstveni stav:

– Želim sada ovde, iz srca Beograda, da pošaljem poruku da je general Ratko Mladić heroj – rekao je Knežević.

Knežević: „Protiv mene su podnete tri krivične prijave zbog stavova o Ratku Mladiću“

Knežević je nastavio da govori o svojim stavovima prema Ratku Mladiću i rekao da zbog njih, kako tvrdi, već ima tri krivične prijave.

– Nemam nikakav problem da to izjavim na svakom mestu u Srbiji i Crnoj Gori. Već su podnete tri krivične prijave protiv mene zbog stavova o Ratku Mladiću – rekao je Knežević.

On je naveo da je jedna prijava usledila nakon izjave povodom Mladića, druga nakon što je posetio njegov grob, a treća posle još jednog javnog istupa.

Knežević je potom ponovio svoj stav da ne prihvata tvrdnje kojima se, kako je rekao, srpskom narodu pripisuje kolektivna krivica za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Govoreći o Haškom tribunalu, izneo je niz oštrih kritika na račun njegovog rada i presuda bivšem državnom i vojnom vrhu. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.

Knežević je zatim govorio i o NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, ocenjujući da je tada vođena, kako je rekao, „herojska borba“.

Posebno je izdvojio pitanje Kosova i Metohije.

– Kosovo i Metohiju nikada nećemo zaboraviti, nikada nećemo ostaviti i nikada nećemo odustati od našeg prava na Kosovo i Metohiju – poručio je Knežević.

Knežević: „Posle 5. oktobra počela je dezintegracija našeg nacionalnog bića“

Knežević je nastavio da govori o političkim promenama posle 5. oktobra, iznoseći tvrdnje da su tadašnji predstavnici vlasti, još pre dolaska na vlast, prihvatali obaveze koje su se odnosile na budući status Crne Gore i Kosova.

On je tvrdio da su pojedinci iz tadašnje opozicije u Budimpešti dobijali velike sume novca za političku borbu protiv vlasti u Srbiji i da su, kako je rekao, zauzvrat pristajali na to da Crna Gora postane nezavisna i da Kosovo bude izmešteno iz institucija Srbije.

– Oni su, mrtvi hladni, za nekoliko miliona evra prihvatili da eliminišu Kosovo iz institucija države Srbije, da ga eliminišu iz našeg sećanja i da nas predstave kao ljude zarobljene u Kosovu – rekao je Knežević.

Zatim se osvrnuo i na referendum u Crnoj Gori 2006. godine, tvrdeći da je tada Milo Đukanović „napravio privatnu državu“ i ponavljajući svoj stav da je referendum bio pokraden.

– Zato sam spreman da na svakom mestu, na svakoj tribini širom Crne Gore i Srbije svedočim kako su nakon 5. oktobra dezintegrisali naše nacionalno biće – poručio je.

Knežević je rekao da je, po njegovom mišljenju, srpski narod tada dodatno deljen na „Srbe iz Crne Gore“, „bosanske Srbe“, „srbijanske Srbe“, dok se prema Krajišnicima, kako je naveo, odnosilo kao prema nepoželjnima.

Posebno je kritikovao odnos prema Srbima iz Krajine i ćutanje dela političke javnosti tokom i nakon operacije „Oluja“.

– Okretali su glavu od Krajišnika i smatrali da ruže Beograd i Srbiju, dok se ćutalo na progon i pogrom – rekao je Knežević.

Knežević: „Ovo što se sada dešava u Srbiji pokušaj je reprize 5. oktobra“

Knežević je zatim pozvao na, kako je rekao, nacionalno jedinstvo „pod jednim barjakom“, ističući zajedničku istoriju, Srpsku pravoslavnu crkvu i veze Srba iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i Krajine.

– Kada god smo bili zajedno, Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Srbije, Srbi iz Republike Srpske i Srbi iz Krajine, niko nas nije mogao pobediti i nijedan neprijatelj nije mogao da slomi duh srpskog i pravoslavnog bića na ovim prostorima – poručio je Knežević.

Potom je aktuelnu političku situaciju u Srbiji uporedio sa događajima iz oktobra 2000. godine.

– Ovo što se sada dešava u Srbiji pokušaj je reprize 6. oktobra – rekao je Knežević.

On je izneo tvrdnju da deo kandidata sa, kako je naziva, „blokaderske liste“ žali što tada nije došlo do radikalnijeg obračuna sa političkim protivnicima, pominjući „revolucionarne sudove“, konfiskaciju imovine i progone ljudi koji drugačije misle.

Knežević se zatim osvrnuo i na 5. oktobar, tvrdeći da su tadašnja dešavanja bila pod uticajem stranih službi i Zapada.

– Hvale se time što su 5. oktobra zapalili Narodnu skupštinu i glasačke listiće, a sada ponovo pokušavaju isto – rekao je Knežević.

On je ocenio da su slični pokušaji već zaustavljeni tokom protesta prethodnih meseci i poručio da će, po njegovom mišljenju, ključni odgovor biti masovan izlazak građana na izbore 25. oktobra.

– Masovnim izlaskom na birališta podržaćete opciju za koju verujem da može da sačuva nacionalne interese Srbije, njenu ekonomsku, duhovnu i institucionalnu autonomiju – poručio je Knežević.

Knežević udario na Srdanovića: „Ne bih mu dao ni pritisak da mi izmeri“

Knežević je u nastavku govora žestoko kritikovao Iliju Srdanovića, tvrdeći da je njegov politički nastup zasnovan na napadima na porodicu Aleksandra Vučića, a ne na konkretnom programu.

– Prvo ste imali priliku da čujete Iliju Srdanovića kako uzdiše i kako šalje poruke o tome kako treba dehumanizovati porodicu Aleksandra Vučića. Zamislite jednog doktora kome je osnovni program da pljuje po porodici političkog protivnika – rekao je Knežević.

On je ocenio da je nedopustivo da se u političkoj borbi napadaju roditelji i članovi porodice političkog protivnika, pa je Srdanovića kritikovao i iz ugla njegove profesije.

– Onda se postavlja pitanje da li bi taj čovek sutra, ako bi neko od vas došao kod njega, a da zna vaše političko opredeljenje, bio spreman da ga leči i da mu da ispravnu terapiju. Slušajući ga u onom intervjuu, iskreno da vam kažem, ja mu ne bih dao ni pritisak da mi izmeri – poručio je Knežević.

Zatim je ismevao način na koji, prema njegovom tumačenju, Srdanović odgovara na ključna politička pitanja.

– Kad ga pitate za program, kad ga pitate da li je Kosovo sastavni deo Srbije – „uh“. Kad ga pitate da li bi uveo sankcije Rusiji – „eh“. Kad ga pitate da li je Ratko Mladić zločinac ili heroj – „ih“ – rekao je Knežević, imitirajući njegove reakcije.

Predlog naslova za ovaj deo:

Knežević direktno prozvao Srdanovića: „Da li poznaješ Mila Đukanovića i jesi li bio čovek od njegovog poverenja?“

Knežević je potom direktno prozvao Iliju Srdanovića i sa govornice mu postavio niz pitanja o njegovim vezama sa nekadašnjim crnogorskim državnim vrhom.

– Da li, moj zemljače Srdanoviću, poznaješ Mila Đukanovića? Da li je on tvoj lični prijatelj? Da li si bio u veoma prisnim, prijateljskim odnosima sa njim i sa vrhom DPS-a? – pitao je Knežević.

On se zatim pozvao na ranije objavljenu prepisku povezanu sa bivšom predsednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom, u kojoj se Srdanović pominje kao lekar Mila Đukanovića i „naš od poverenja“. Takvi navodi objavljeni su prethodnih dana u više medija.

– Da li je istina ono što smo mogli da pročitamo u telefonu Vesne Medenice, da si čovek od poverenja Mila Đukanovića? Ja tvrdim da jeste – rekao je Knežević.

Potom je pomenuo i bivšeg crnogorskog ministra spoljnih poslova Miodraga Vlahovića, koji je nedavno javno podržao Srdanovića i Studentsku listu.

Knežević je dalje govorio o identitetskim podelama u Crnoj Gori posle referenduma 2006. godine, ocenjujući da je tada pokušano stvaranje, kako je rekao, „nekog novog Crnogorca“, odvojenog od Srpske pravoslavne crkve i zajedničke istorije sa Srbijom.

Kao primere je naveo odnos prema Balkanskim ratovima, Mojkovačkoj bici, ujedinjenju iz 1918. godine i odlukama Podgoričke skupštine.

– Zamislite tu svest u kojoj smo živeli – rekao je Knežević, tvrdeći da je tadašnja vlast u Crnoj Gori pokušavala da potpuno promeni istorijski i nacionalni identitet zemlje.

Knežević o crnogorskom identitetu: „Kad morate da pravite novog Crnogorca, morate da pravite i novi jezik“

Knežević je nastavio da govori o identitetskim pitanjima u Crnoj Gori, vraćajući se na događaje iz Prvog svetskog rata, ujedinjenje iz 1918. godine i period zajedničke države sa Srbijom.

On je ocenio da je Crna Gora u vreme Kraljevine Jugoslavije i kralja Aleksandra teritorijalno bila najveća u svojoj istoriji, pa ironično poručio da joj je, kako je rekao, „toliko loše bilo sa Srbijom“ da je kasnije bilo potrebno stvarati potpuno novi identitet.

– Kad morate da pravite novog Crnogorca, onda morate da pravite i novi jezik – rekao je Knežević.

Potom se našalio na račun crnogorskog jezika, pominjući različite standarde koji se koriste na fakultetima u Nikšiću i na Cetinju.

– Taj jezik će se najlakše učiti na svetu. Samo dođete i kažete da znate da napišete „ś“ i „ź“ i već možete da računate da ste postali profesor crnogorskog jezika – rekao je Knežević, što je izazvalo reakcije publike.

On je zatim prešao na pitanje nacionalnog identiteta i kritikovao pokušaje da se, kako je rekao, ljudima u Crnoj Gori objasni da ne mogu biti Srbi samo zato što su rođeni u toj državi.

– A onda sam ih pitao: da smo se rodili na Šar-planini, da li bismo onda bili Šarplaninci ili bismo bili Srbi ili Crnogorci? – poručio je Knežević.

Knežević: „Priznanje Kosova bio je najveći politički udarac u mom životu“

Knežević je potom nastavio da govori o promenama identitetske politike u Crnoj Gori posle početka dvehiljaditih godina, navodeći podatke sa popisa iz 2003. godine.

– Na tom popisu 2003. godine, 62 odsto građana govorilo je srpskim jezikom – rekao je Knežević.

On je zatim kritikovao odluke vlasti iz 2004. godine, tvrdeći da su bez prisustva opozicije uvedeni novi simboli i drugačija jezička rešenja.

– Uveli su maternji jezik, novu zastavu, izbrisali trobojku da ih ne podseća na Srbiju i promenili himnu – rekao je Knežević.

Posebno se osvrnuo na himnu „Oj, svijetla majska zoro“, tvrdeći da su u nju naknadno uneti stihovi koje vezuje za Sekulu Drljevića, kog je opisao kao jednog od najtežih saradnika ustaškog režima i izrazito antisrpsku istorijsku figuru.

Knežević je potom kritikovao i ulogu Ranka Krivokapića u tim procesima, navodeći da su, po njegovom mišljenju, upravo tada napravljeni koraci koji su Crnu Goru dodatno udaljili od Srbije.

Najoštriji deo obraćanja usledio je kada je govorio o odluci Crne Gore da 2008. godine prizna Kosovo.

– Tada su počinili najsramniju izdaju u istoriji Crne Gore, priznajući takozvanu državu Kosovo i Metohiju – rekao je Knežević.

On je dodao da je u životu imao mnogo ličnih i političkih poraza, ali da mu je ta odluka ostala posebno teško sećanje.

– Najveći politički udarac u mom životu, ako izuzmem smrti najbližih članova porodice, bila je ta sramna odluka o priznanju takozvane države Kosovo i Metohija – poručio je Knežević.

Predlog naslova za ovaj deo:

Knežević najavio: „Ako se budemo pitali, prva odluka biće povlačenje priznanja Kosova“

Knežević je u nastavku poručio da očekuje da na izborima u Crnoj Gori 2027. godine pobede, kako ih je nazvao, „prave patriotske snage“, koje će želeti bolje odnose sa Srbijom.

– Verujem da će u Crnoj Gori na izborima 2027. godine pobediti prave patriotske snage, koje će želeti najbolje odnose sa Srbijom i sa Aleksandrom Vučićem – rekao je Knežević.

On je zatim najavio šta bi, prema njegovim rečima, bio jedan od prvih spoljnopolitičkih poteza ukoliko njegova politička opcija bude odlučivala o vlasti.

– Prva spoljnopolitička odluka biće poništenje odluke o priznanju takozvane države Kosovo i Metohija. Ako se mi budemo pitali, to će biti prva naša odluka – poručio je Knežević.

Dodao je da bi i njegova prva zvanična poseta, ukoliko bi bio u prilici da je realizuje, bila upravo Beogradu.

– Ne bi bila ni Briselu, ni Bonu, ni Ankari, ni Tirani, ni Zagrebu, već Beogradu – rekao je.

Knežević se potom vratio na referendum o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. godine, tvrdeći da veliki broj ljudi poreklom iz Crne Gore koji su živeli u Srbiji tada nije imao pravo glasa.

On je ocenio da i danas u Srbiji živi veliki broj ljudi koji direktno vode poreklo iz Crne Gore i ponovo otvorio pitanje dvojnog državljanstva. Prema tadašnjem referendumskom okviru, pravo glasa bilo je vezano za prebivalište u Crnoj Gori, zbog čega crnogorski državljani sa prebivalištem u Srbiji nisu glasali. 

– Tamo su im grobovi, tamo su im domovi, a nemaju pravo na dvojno državljanstvo – rekao je Knežević.

Na kraju ovog dela obraćanja najavio je da bi, ukoliko njegova politička opcija dođe u poziciju da odlučuje, želeo sporazum Srbije i Crne Gore o dvojnom državljanstvu.

– Kad budemo došli na vlast, obećavam da ću sa Aleksandrom Vučićem da potpišem sporazum o dvojnom državljanstvu – rekao je Knežević. Pitanje bilateralnog sporazuma Srbije i Crne Gore o dvojnom državljanstvu Knežević je i ranije pokretao u crnogorskom parlamentu.

Knežević: „Ne smemo da delimo Srbe na one iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske“

Knežević je u nastavku govorio o položaju Srba u Crnoj Gori, poručujući da bi trebalo da imaju ista prava kao i svi drugi građani te zemlje.

– Mi smo stvarali Crnu Goru. Naši dedovi i pradedovi ginuli su po raznim stratištima i ratištima, a sada pokušavaju da nam zabrane da kažemo da je u Jasenovcu bio genocid – rekao je Knežević.

On je podsetio i da mu je Hrvatska zabranila ulazak nakon njegovih stavova o Jasenovcu, kao i da, kako je naveo, ne može da uđe ni na Kosovo i Metohiju.

– Jedno vreme nisam mogao ni da izađem iz Crne Gore. Ostala mi je još samo Srbija u koju mogu da uđem. Ako pobede ovi, a neće pobediti, još će mi zabraniti i da uđem u Srbiju – rekao je Knežević.

Upravo zbog toga, kako je naveo, želi da podrži ideju Aleksandra Vučića o jedinstvu srpskog naroda.

– Aleksandar Vučić nikada nije delio srpski narod na onaj iz Crne Gore, Srbije ili Republike Srpske – rekao je.

Knežević je poručio da Srbi, bez obzira na to gde žive, ne smeju da budu nezainteresovani za događaje koji se tiču drugih delova srpskog naroda.

– Ne smemo da dozvolimo taj policentrizam, da ja kao Srbin iz Crne Gore ne želim da znam šta se dešava na Kosovu i Metohiji ili šta se dešava u Banjaluci – naveo je.

Potom se osvrnuo na događaje u Banjskoj od 24. septembra 2023. godine i ljude koji su tada poginuli, nazivajući njihovu smrt herojskom.

– Neka im je večna slava i hvala za žrtvu koju su podneli – rekao je Knežević.

On je zaključio da, prema njegovom stavu, Srbija, Crna Gora i Republika Srpska ne treba da se odriču nijedne žrtve za koju smatraju da je podneta u borbi za „čast i dostojanstvo srpskog naroda“, dodajući da je upravo takvu politiku, po njegovoj oceni, Aleksandar Vučić vodio tokom godina na čelu Srbije.

Knežević: „Milo Đukanović ne može da oprosti Vučiću 30. avgust 2020.“

Knežević je potom ponovo povezao Iliju Srdanovića sa bivšim crnogorskim predsednikom Milom Đukanovićem, tvrdeći da je razlog za podršku koju, prema njegovim rečima, Srdanović ima iz tog političkog kruga – 30. avgust 2020. godine i pad DPS-a sa vlasti u Crnoj Gori.

– Sad treba da znate zašto je Ilija Srdanović kandidat DPS-a. Zato što Milo Đukanović ne može da oprosti Aleksandru Vučiću 30. avgust 2020. godine – rekao je Knežević.

On je zatim tvrdio da Vučić ne voli kada on govori o toj temi, ali je ipak odlučio da iznese svoj stav.

– Aleksandar ne želi da ja pričam o tome, svaki put mi kaže: „Pusti to“. Ali ja hoću da kažem: da nije bilo Aleksandra Vučića, uz svo poštovanje litijama, Srpskoj pravoslavnoj crkvi i građanima koji su glasali, nikada ne bismo pobedili Mila Đukanovića. To je istina – poručio je Knežević.

Potom je izneo tvrdnju da Đukanović i ljudi koje Knežević povezuje sa kriminalnim strukturama u Crnoj Gori sada žele političku osvetu zbog rezultata izbora iz 2020. godine.

Knežević se zatim osvrnuo i na podršku koju pojedini crnogorski političari pružaju Studentskoj listi u Srbiji, a potom u svom prepoznatljivom, provokativnom tonu komentarisao i jedan od njihovih predizbornih spotova.

– Ja sam ih, posle onog spota, nazvao „Studenti siluju“, jer sam njihovu poruku razumeo tako da će posle 25. oktobra krenuti u obračun sa svima nama – rekao je Knežević.

Na kraju je sve okrenuo na šalu na sopstveni račun:

– Ne izgledam baš atraktivno i nisam siguran da bih im bio toliko interesantan, ali pravo da vam kažem, ne bih se ni pustio – rekao je Knežević, izazvavši smeh u sali.

Knežević: „Srdanović ne sme na TV duel sa Vučićem, završio bi u nokautu za pet minuta“

Knežević je potom nastavio sa kritikama Milojka Spajića i Zdravka Krivokapića, tvrdeći da se njihovo današnje protivljenje Aleksandru Vučiću vezuje za događaje posle izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine.

– Da nije bilo pobede 30. avgusta, ko bi znao za Zdravka Krivokapića, ko bi znao za Milojka Spajića? Niko – rekao je Knežević.

On je izneo niz optužbi na njihov račun i ocenio da ih, kako je rekao, „boli podsećanje na ono što su bili pre 30. avgusta“.

Knežević je zatim rekao da se sada preko njega pokušava uticati na politička dešavanja u Srbiji zato što govori na tribinama „Ujedinjene Srbije“.

– Već sam vam objasnio zašto govorim. Zato što više volim Srbiju od čitave blokaderske liste i zato što nemam od čega da se stidim i nemam šta da krijem – poručio je.

Potom je optužio političke protivnike da se kriju iza anonimnih naloga i svakodnevno napadaju Aleksandra Vučića i njegovu porodicu.

– Kriju se iza botovsko-mimerske menažerije, pljujući Aleksandra Vučića i njegovu familiju svakodnevno. Nemaju ni petlje ni herca da mu u oči kažu ono što misle – rekao je Knežević.

Na kraju ovog dela govora posebno je prozvao Iliju Srdanovića i pozvao ga na direktno televizijsko suočavanje.

– Zato Ilija Srdanović neće da izađe ni na jedan TV duel. Ako izađe na duel sa Aleksandrom Vučićem, završiće u nokautu već u prvih pet minuta – rekao je Knežević, naglasivši da misli na verbalni duel.

Predlog naslova za ovaj deo:

Knežević: „Moramo da čujemo njihov program, ne mogu celu kampanju da voze bicikl“

Knežević je nastavio kritike na račun Studentske liste, poručujući da birači, prema njegovom mišljenju, još nisu dobili jasne odgovore na ključna politička pitanja.

– Čuli ste Bojana Pajtića koji je rekao da je najbolje da niko ništa ne odgovara, da niko ništa ne priča, samo neka voze bicikl. Ja stvarno ne mogu da vozim bicikl čitavo vreme kampanje. Verujem da ne možete ni vi – rekao je Knežević.

On je poručio da građani moraju da čuju šta je konkretan program liste, posebno kada je reč o Kosovu, odnosu prema Rusiji i drugim važnim državnim pitanjima.

Knežević je zatim, u svom prepoznatljivom ironičnom tonu, ponovo komentarisao prvi intervju Ilije Srdanovića.

– Sada smo čuli kako uzdišu. Ko nije slušao, pomislio bi da gleda neki XXX film – rekao je Knežević.

Potom je izneo svoju interpretaciju stavova političkih protivnika, tvrdeći da bi njihova politika vodila ka priznanju nezavisnosti Kosova, uvođenju sankcija Rusiji i daljoj decentralizaciji Srbije.

– A ja ću vam reći šta je sledeće: ode nam Vojvodina, ode nam Raška, jer oni neće imati nikakav problem kada dobiju nalog iz nemačke obaveštajne službe – rekao je Knežević.

Kao argument za takve tvrdnje pozvao se na ranije izjave Mila Lompara o uticaju stranih faktora na sastavljanje Studentske liste. Lompar je prethodno javno tvrdio da su strane ambasade imale uticaja na to ko može da se nađe na listi, dok su predstavnici Studentske liste i Bojan Pajtić odbacivali tvrdnje da je Pajtić sastavljao listu. 

Knežević je zatim rekao da, uprkos političkim razlikama koje ima sa Lomparom, smatra da je način na koji je on odstranjen iz priče oko Studentske liste bio nepravedan.

– Videli ste kako je prošao Milo Lompar. Bez obzira na političke razlike koje imam sa njim, moram da kažem da mi ga je bilo žao – rekao je Knežević.

Knežević o Studentskoj listi: „Lompara su sklonili jer je rekao da je Srbin, a šampiona stavili kao ikebanu“

Knežević je nastavio kritike na račun sastava Studentske liste, posebno se osvrćući na Mila Lompara.

– Toliko je objašnjavao, toliko citirao Njegoša i Crnjanskog, ali je napravio jednu grešku – 28. juna rekao je da je Srbin – kazao je Knežević.

On je zatim izneo tvrdnju da su se pojedini studenti iz Novog Pazara usprotivili tome da Lompar bude na listi upravo zbog njegovih nacionalnih stavova.

– Milo Lompar, koji je valjda trebalo da bude najtvrđi Srbin na toj listi, nije im odgovarao. A on je u nacionalnom smislu kao čaj od nane – niti pomaže, niti odmaže. Ali je Srbin, i ni takav im nije odgovarao – rekao je Knežević.

Potom se osvrnuo i na jednog od poznatih sportista na listi, kritikujući mesto koje mu je dodeljeno.

– Videli ste gde su stavili velikog šampiona, negde na 24. ili 25. mesto. Pristao je da ga anesteziraju i stave kao ikebanu – rekao je Knežević.

On ga je zatim javno pozvao da napusti listu.

– Pozivam ga, u ime svih titula koje nije osvojio samo za sebe, već kojima smo se svi radovali, da napusti tu listu i sačuva svoje ime i prezime, da ne uđe na mračne stranice istorije sa ljudima za koje smatram da žele da dezintegrišu Srbiju i srpski narod – poručio je Knežević.

Knežević je zatim ponovo kritikovao sam naziv Studentske liste, tvrdeći da na njoj gotovo da nema studenata.

– Prosek godina im je kao kod moje majke, i to nije nikakav problem. Ali onda nemojte listu da zovete „Studenti pobeđuju“ – rekao je.

Knežević završio govor porukom Vučiću: „Ako izgubi, ostajem uz njega do kraja – nema predaje, ni korak nazad“

Knežević je završnicu obraćanja posvetio poruci ljudima koji ga, kako je rekao, pitaju zbog čega se toliko otvoreno svrstao uz Aleksandra Vučića i šta će uraditi ukoliko Vučić izgubi izbore.

Govoreći o ljudima koji čitav život kalkulišu i sklanjaju se kada postane teško, poručio je okupljenima da oni ne treba tako da se ponašaju.

– Ne kalkulišete i ne obračunavate da li je dobro da se pojavite ovde, da li je dobro da donesete srpsku zastavu. I vi ste kao ja – kad pada kiša, imao ili nemao kišobran, idem do kraja – rekao je Knežević.

Potom je ispričao da su ga pojedini ljudi pitali šta će učiniti ukoliko Vučić izgubi izbore.

Odgovorio je šalom koja je izazvala reakciju publike:

– Pre će moja majka pobediti Kim Džong Una na izborima u Severnoj Koreji nego što će Vučić izgubiti u Srbiji – rekao je Knežević.

Ipak, dodao je da bi i u takvom, kako ga je predstavio, gotovo nezamislivom scenariju ostao uz Vučića.

– Ako kojim čudom moja majka pobedi Kim Džong Una, a Vučić izgubi u Srbiji, onda ja ostajem uz njega do kraja. Jer on je moj prijatelj. Ovde nije važno ime, ovde je važna ideologija i sve ono što ste zajedno sa njim stvarali, na šta sam i ja ponosan kao Srbin iz Crne Gore – poručio je.

Govor je završio pozivom okupljenima da ne odustaju.

– Nema predaje! Nema povlačenja, ni korak nazad. Napred u pobedu, napred u slavu. Živela Srbija! – poručio je Knežević.