Govor Aleksandra Vučića pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija otvorio je jednu od najosetljivijih tema u odnosima Srbije i Hrvatske – odnos prema ustaštvu, NDH i simbolima iz Drugog svetskog rata.

Vučić je u Njujorku rekao da Srbija sa posebnom zabrinutošću posmatra ono što je nazvao „ponovnim uzdizanjem nacizma“ u Hrvatskoj.

– Nama u Srbiji najteže je kada u našem okruženju gledamo ponovno uzdizanje nacizma na pijedestalu društvenih vrednosti, posebno u Republici Hrvatskoj, koja se ponosi i svojom nacističkom prošlošću i upotrebom nacističkih slogana i simbola danas – rekao je Vučić u UN.

On je poručio da Srbija ne može da prihvati ono što je nazvao „povampirenjem najstrašnijih duhova prošlosti“, podsećajući na stradanje Srba, Jevreja i Roma u sistemu logora NDH, uključujući Jasenovac.

Nakon njegovog nastupa oglasio se i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić, koji je za „Kompas“ izneo znatno širu i oštriju ocenu odnosa dela hrvatskog društva prema ustaškom nasleđu.

Antić tvrdi da se u Hrvatskoj povećao broj građana koji na postojanje NDH gledaju pozitivno.

– U Hrvatskoj danas imate udvostručen broj onih koji smatraju da je postojanje Nezavisne Države Hrvatske bila pozitivna pojava – rekao je Antić.

Tu tvrdnju Antić je povezao i sa današnjim odnosima prema Srbima, iznoseći stav da antisrpsko raspoloženje predstavlja važan deo hrvatske nacionalne politike.

– Kada sagledate napade na Srbe koji se odvijaju danas, tu postoji jedinstvo političkog stava, zato što je mržnja prema Srbima utkana u same temelje njihove državnosti. Hrvatska je zasnovana na mržnji prema Srbima. Hrvatski narod ima identitetski problem – on postoji samo dok se određuje prema Srbima – rekao je Antić.

Reč je o njegovoj političko-istorijskoj oceni, a ne o utvrđenoj činjenici o hrvatskom društvu u celini.

Antić je zatim naveo primere za koje smatra da pokazuju da odnos prema ustaškom nasleđu nije samo pitanje prošlosti.

Posebno je izdvojio korišćenje pozdrava „Za dom spremni“, kao i slučaj Dinka Šakića, nekadašnjeg komandanta logora Jasenovac.

Šakić je 2008. na poslednjem ispraćaju bio obučen u ustašku uniformu, što su tada zabeležili i hrvatski mediji, a događaj su osudili predstavnici jevrejske zajednice i Centra „Simon Vizental“.

– Oni koji čine zločine uvek će nešto zameriti žrtvama kako bi opravdali svoje postupke. Imate slučaj Dinka Šakića, koji je sahranjen u ustaškoj uniformi – naveo je Antić.

Podsetio je i na komemoraciju Slobodanu Praljku održanu 2017. u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ u Zagrebu. Hrvatska radiotelevizija tada je izvestila da su komemoraciju organizovali Hrvatski generalski zbor, porodica i prijatelji Praljka.

Antić je te događaje povezao sa širim pitanjem načina na koji se u Hrvatskoj danas govori o Drugom svetskom ratu, NDH i Srbima.

Prema njegovom mišljenju, posebno je važno što je Vučić tu temu otvorio upravo u Generalnoj skupštini UN, jer smatra da se ona ne može svesti na unutrašnju hrvatsku političku raspravu.

Vučićev nastup u Njujorku izazvao je reakcije i u Hrvatskoj, upravo zbog njegovih tvrdnji da se nacistički slogani i simboli ponovo uzdižu u javnom prostoru.

Predsednik Srbije je poručio i da zbog istorijskog iskustva srpski narod ne prihvata da mu moralne lekcije drže oni koje povezuje sa relativizacijom ustaškog nasleđa.

Antić je otišao korak dalje, tvrdeći da današnje pojave ne predstavljaju samo izolovane incidente, već problem koji se mora posmatrati kroz odnos prema žrtvama i istorijskom nasleđu NDH.

Izvor: Kompas / Tanjug / HRT