Ana Brnabić objavila je na mreži X niz primera za koje tvrdi da pokazuju brutalne dvostruke standarde evropskih institucija prema Srbiji.

Njena poruka usledila je u trenutku kada pojedini evropski političari, među kojima i Tonino Picula, ponovo govore o „crvenim linijama“ koje je Srbija navodno prešla.

Brnabić je zato podsetila šta se sve prethodnih godina događalo u državama regiona, a da, kako ističe, nije izazvalo ni približno isti odgovor Brisela.

– Snaga reakcije EU na nedavne događaje u Srbiji nameće očigledno pitanje: da li se isti standardi dosledno primenjuju širom regiona? – napisala je Brnabić.

Podrška Tačiju – bez posledica

Kao prvi primer navela je događaje od 17. oktobra 2025. godine u Tirani, kada su se hiljade ljudi okupile u znak podrške Hašimu Tačiju i još trojici bivših lidera OVK kojima se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Brnabić tvrdi da su skup javno podržali predsednik Albanije Bajram Begaj, premijer Edi Rama i visoki ministri, dok su vlasti čak suspendovale naplatu putarine kako bi olakšale dolazak učesnika.

– Nije usledila nikakva zvanična institucionalna reakcija EU niti mere protiv Albanije – poručila je.

1

Pola miliona ljudi kod Tompsona

Brnabić je zatim podsetila na koncert Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu 5. jula 2025. godine.

Prema njenim navodima, skupu je prisustvovalo oko pola miliona ljudi, uz uzvikivanje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ i isticanje simbola povezanih sa ustaškim režimom.

Na događaju su bili predsednik hrvatskog Sabora Gordan Jandroković i ministri, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković prethodno posetio probu i kasnije pohvalio događaj.

Brnabić ističe da se Evropska komisija tada ograničila na opštu osudu fašizma i pitanje prepustila hrvatskim institucijama.

Sankcija Hrvatskoj nije bilo.

Vučiću branili Jasenovac – Brisel ćutao

Posebno je podsetila na period 2021–2022. godine, kada su hrvatske vlasti odbijale ili sprečavale pokušaje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da poseti spomen-područje Jasenovac i oda počast žrtvama.

I u tom slučaju, naglasila je Brnabić, nije bilo ozbiljne institucionalne reakcije EU niti mera protiv Hrvatske.

Hrvatski sabor minutom ćutanja za Praljka

Na njenom spisku našao se i događaj iz novembra 2017. godine.

Hrvatski sabor tada je održao minut ćutanja nakon smrti Slobodana Praljka, kojem je prethodnog dana potvrđena presuda od 20 godina zatvora za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Brnabić podseća da je Gordan Jandroković tada naveo da parlamentarne grupe smatraju konačnu presudu „nepravednom i neprihvatljivom“.

Ni tada, prema njenim rečima, iz Brisela nije usledila reakcija uporediva sa pritiscima koji se danas vrše na Srbiju.

Vučić napadnut u Srebrenici – niko nije odgovarao

Brnabić je podsetila i na 11. jul 2015. godine, kada je Aleksandar Vučić, tada premijer Srbije, napadnut u Srebrenici dok je prisustvovao komemoraciji žrtvama i slao poruku pomirenja.

EU je tada osudila napad i zatražila istragu.

Međutim, Brnabić ističe da više od 11 godina kasnije niko nije optužen, procesuiran niti pozvan na odgovornost.

Vojne počasti Rasimu Deliću

Kao još jedan primer navela je Sarajevo 2010. godine i smrt Rasima Delića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Armije BiH.

Brnabić je podsetila da je Delić pred Haškim tribunalom bio osuđen zbog propusta da spreči ili kazni okrutno postupanje prema zarobljenim srpskim vojnicima koje su počinili pripadnici odreda „El Mudžahid“.

Uprkos tome, navela je, priređena mu je zvanična komemoracija uz najviše vojne počasti i prisustvo visokih državnih, parlamentarnih i vojnih funkcionera.

Ni u ovom slučaju, tvrdi Brnabić, nije bilo mera EU.

Komandant Jasenovca sahranjen u ustaškoj uniformi

Možda najdrastičniji primer koji je navela odnosi se na Dinka Šakića, nekadašnjeg komandanta koncentracionog logora Jasenovac, osuđenog na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina nad civilima.

Šakić je 2008. godine kremiran u kompletnoj ustaškoj uniformi, dok ga je katolički sveštenik Vjekoslav Lasić javno veličao zajedno sa ustaškom NDH.

Hrvatska je u tom trenutku vodila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.

Brnabić naglašava da čak ni tada nije usledila evropska mera koja bi pogodila hrvatski pristupni proces.

„Za Srbiju jedna pravila, za druge druga?“

Predsednica Skupštine zato je zaključila da nijedan od navedenih događaja nije izazvao odgovor približan intenzitetu pritisaka koji se danas usmeravaju prema Srbiji.

– Nijedan od ovih primera nije izazvao reakciju razmera kakve sada gledamo protiv Srbije. Ako je pomirenje naš zajednički cilj, selektivne osude i nesrazmerne političke posledice ne mogu nas približiti tom cilju – poručila je Brnabić.

Njena poruka praktično svodi polemiku sa Briselom na jedno pitanje: ako su evropske vrednosti univerzalne, kako je moguće da se njihova primena menja u zavisnosti od toga da li je na optuženičkoj klupi Srbija ili neko od njenih suseda?