Portal Alo.rs objavio je 07.08.2026. tekst sa naslovom Crna Goru uvlače u vojni savez sa Zagrebom, Tiranom i Prištinom: Srbiju godinama predstavljaju kao "opasnost", ova objava je u analizi Raskrinkavanja.me ocijenjena kao Lažna vest.

Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine predstavlja jedan od oblika regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu.

Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale su 18. marta 2025. godine deklaraciju kojom su predvidele jačanje vojne interoperabilnosti, zajedničke obuke i vežbe, saradnju odbrambenih industrija, razmenu informacija i koordinaciju u suočavanju sa hibridnim pretnjama.

Tokom 2026. godine saradnja je sa ministarskog prešla i na operativni vojni nivo. U januaru je u Zagrebu održan sastanak direktora za odbrambenu politiku i naoružanje, a u februaru su se u Skadru sastali načelnici generalštabova Albanije i Hrvatske i komandant tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga, kada je dogovorena priprema konkretnih trilateralnih vojnih vežbi.

Crna Gora nije deo trilateralnog mehanizma

Crna Gora se formalno ne nalazi u trilateralnom mehanizmu Hrvatske, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore saopšteno je da Crna Gora nije vodila razgovore o pristupanju tom formatu i da ne planira njegovo pristupanje.

Podgorica svoju bezbednosnu politiku vodi u okviru definisanih strateških opredeljenja i međunarodnih obaveza, uz, kako je saopšteno, posvećenost jačanju dobrosusedskih odnosa, regionalne saradnje, stabilnosti Zapadnog Balkana i NATO saveza.

Istovremeno, Crna Gora se nalazi u nizu regionalnih struktura u kojima su prisutni neki od istih aktera.

Posebno je značajna Američko-jadranska povelja A5, čije su članice Sjedinjene Države, Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Severna Makedonija i BiH, dok Priština učestvuje kao posmatrač.

Hrvatska je tokom 2026. predsedavajuća ovom inicijativom, a kao jedan od prioriteta svog predsedavanja označila je zajedničku obuku, regionalnu otpornost i civilno-vojnu saradnju.

Albanija je otišla i korak dalje. Njen tadašnji ministar odbrane Piro Vengu javno je u decembru 2025. poručio da članstvo Prištine u A5 vidi kao stratešku neophodnost.

U martu ove godine predstavnica Ministarstva odbrane Crne Gore učestvovala je u Hrvatskoj na sastanku političkih direktora A5, na kojem je razgovarano o regionalnoj otpornosti, hibridnim pretnjama i civilno-vojnoj saradnji.

Podgorica je tom prilikom A5 označila kao platformu koja evroatlantske principe treba da pretvara u praktične i funkcionalne mehanizme regionalne saradnje.

Već u aprilu, takođe pod hrvatskim predsedavanjem, u Zagrebu i Udbini bili su predstavnici oružanih snaga Hrvatske, Albanije i Crne Gore, ali i predstavnici Prištine kao posmatrači. U junu su pripadnici istih struktura učestvovali i u međunarodnoj sajber vojnoj vežbi "Combined Adriatic Cyber Endeavour 2026".

Još ranije, tokom velike američke serije vežbi "Defender 25" i "Immediate Response 25", aktivnosti su sprovođene na teritorijama Hrvatske, Albanije, Crne Gore i tzv. Kosova, uz učešće oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja.

Ovi događaji pokazuju da između država regiona postoje institucionalni kanali, vojni kontakti, zajedničke obuke i različiti mehanizmi interoperabilnosti. Međutim, oni ne znače da je Crna Gora deo trilateralnog formata Hrvatske, Albanije i Kosova.

Treba, takođe, naglasiti da sama Američko-jadranska povelja nije antisrpska organizacija i da Srbija u njoj takođe ima status posmatrača. A5 predstavlja platformu za regionalnu bezbednosnu i odbrambenu saradnju u kojoj učestvuju različite države i partneri.

Regionalna bezbednosna saradnja

Ministarstvo odbrane Crne Gore govori o potrebi jačanja regionalne kohezije, odbrambene saradnje i otpornosti na hibridne izazove, dok Vlada priprema i novu Strategiju nacionalne bezbednosti koja treba da bude usaglašena sa novim regionalnim i globalnim okolnostima i politikom kolektivnog sistema bezbednosti.

Takva regionalna saradnja odvija se kroz različite postojeće formate i mehanizme, uključujući NATO, Američko-jadransku povelju i druge oblike vojne i bezbednosne saradnje.

Zagreb, Tirana i Priština su deklaracijom iz marta 2025. definisali sopstveni trilateralni okvir saradnje, koji obuhvata odbranu i bezbednost, zajedničke obuke, vežbe i druge oblike saradnje.

Hrvatsko Ministarstvo odbrane u aprilu ove godine javno je saopštilo da Zagreb i Tirana žele da nastave sa unapređenjem trilateralne saradnje Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova.

Crna Gora, međutim, nije potpisnica te deklaracije niti je deo tog trilateralnog mehanizma.

Njeno učešće u drugim regionalnim i evroatlantskim strukturama treba posmatrati odvojeno od trilateralnog formata Zagreba, Tirane i Prištine.

U tom kontekstu, postojeća saradnja u okviru A5 i drugih regionalnih inicijativa pokazuje da države Zapadnog Balkana razvijaju različite oblike odbrambene i bezbednosne saradnje, ali se oni ne mogu automatski poistovetiti sa članstvom u pojedinačnim trilateralnim formatima.

Tekst i naslov su shodno analizi fekt-čekera ispravljeni.

Izvinjavamo se čitaocima.

Detaljnu analizu možete pročitati na Raskrinkavanje.me