Siniša Mali
TANJUG/ ZORAN ZESTIC
Siniša Mali

TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Siniša Mali, Foto: TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Tokom procesa današnje emisije, a usled velike tražnje, delegacija Republike Srbije je uspela da smanji inicijalnu kamatnu stopu za 35 baznih poena i emituje obveznice po stopi prinosa od 1,920% i kuponskoj stopi od 1,65% , sa rokom dospeća od 12 godina, čime je dodatno produžena kriva prinosa srpskih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu.

„Ovom transakcijom nastavljaju se uspesi Republike Srbije na tržištu kapitala, gde je od početka godine država imala dobar start sa prodajom državnih obveznica na domaćem tržišu na aukcijama u januaru i prodajom dvanaestogodišnjih dinarskih obveznica emitovanih prošle godine. Osim toga, dinarske obveznice će biti uključene u indeks J.P. Morgan GBI-EM index. Današnje kamatne stope, koje smo dobili u uslovima neizvesnosti na tržištu, dok još uvek traje pandemija korona virusa, su umnogome bolje od onih po kojima je prethodna vlast zaduživala državu pre nekoliko godina, a koje su bile i do 7,50%“ – istakao je ministar finansija Siniša Mali.

Siniša Mali

TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Siniša Mali, Foto: TANJUG/ ZORAN ZESTIC



On je dodao da su investitori nastavili da pokazuju poverenje u strukturne reforme koje sprovodi Vlada Republike Srbije, te da je ostvarena ukupna tražnja od preko 3,5 milijarde evra, i to od strane više od 200 respektabilnih, pre evropskih i američkih fondova, osiguravajućih kuća i banaka.

„Veoma smo zadovoljni odzivom investitora i današnjom emisijom evroobveznica, kojom ćemo vratiti neke stare i skupe dugove koji nam dolaze na naplatu u toku ove godine. Na dan 23. februar 2021. godine udeo javnog duga u BDP-u je iznosio 52,9%, i niži je nego što je bio pre početka pandemije, što je neverovatan uspeh imajući u vidu da su sve zemlje na svetu višestruko povećale javni dug usled zaduživanja tokom pandemije korona virusa. Potvrda o tome koliko smo uspešni je i podatak da je prosečna kamatna stopa na ceo dug Republike Srbije krajem 2020. godine bila 2,91%, dok je 2014. godine iznosila 5,7%“ – rekao je ministar Mali.

Siniša Mali

TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Siniša Mali, Foto: TANJUG/ ZORAN ZESTIC




On je dodao da Srbija neće u velikom obimu povećavati javni dug do kraja godine.

„Kao što sam napomenuo, ovaj novac koristimo da vratimo preskupe dugove iz prošlosti, i ne očekujemo veće povećanje javnog duga do kraja godine. U međuvremenu, radimo i gradimo, a tokom ove godine gradiće se ukupno osam auto-puteva u Srbiji. Takođe, krajem godine počeće i gradnja beogradskog metroa, projekta na koji građani čekaju decenijama“ - istakao je ministar Mali.

On je rekao i da je, s obzirom na to da se očekuje dalji rast stopa prinosa na međunarodnom tržištu, Republika Srbija bila spremna da iskoristi najpovoljnije uslove, kako bi prikupila neophodna sredstva za finansiranje obaveza koje dospevaju u ovoj godini. U septembru 2021. godine nam dospevaju dolarske obveznice u iznosu od 700 miliona dolara sa kuponskom stopom od 7,25%, a koja nosi najveću kamatnu stopu ikada postignutu na međunarodnom tržištu. Srbija je već dva puta prevremeno otkupljivala taj skupi dug kako bi ispravila greške iz prošlosti i rasteretila ukpune obaveze za otplatu.

Siniša Mali

TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Siniša Mali, Foto: TANJUG/ ZORAN ZESTIC



Prinos ostvaren današnjom emisijom je u rangu pojednih zemalja regiona koje imaju i investicioni kreditni rejting, kao što je na primer Rumunija, dugogodišnja članica Evropske unije, što potkrepljuje očekivanja da Srbija uđe u krug zemalja investicionog ranga.

Da podsetimo, samo pre dve nedelje, ovom uspehu doprinela je i vest da će dinarske obveznice biti uključene u renomirani indeks GBI-EM Global Diversified, koji predstavlja „benchmark“ indeks za obveznice emitovane u lokalnim valutama zemalja u razvoju, i to za čak tri emisije dinarskih obveznica, originalne ročnosti sedam, deset i dvanaest i po godina a koje dospevaju 2026., 2028. i 2032. godine.

Republika Srbija je ovom transakcijom nastavila da aktivno upravlja javnim dugom i u vreme krize izazvane pandemijom korona virusa. Prethodno je, u cilju optimizacije valutne strukture duga, uspešno sprovela dve hedžing transakcije. Time je značajno smanjeno učešće dolarskog duga u ukupnom portfoliju javnog duga na 12,4%. Nastavljajući u istom smeru i sa istim ciljem, Republika Srbija je novu evroobveznicu emitovala u evrima, čime je dodatno smanjila izloženost valutnom riziku i minimizirala izloženost javnog duga uticaju promena kursa američkog dolara.

Pročitajte još: