Usisavanje Usisivač Kućni poslovi Čišćenje spremanje kuće
Shutterstock
Usisavanje Usisivač Kućni poslovi Čišćenje spremanje kuće

Shutterstock

Usisavanje Usisivač Kućni poslovi Čišćenje spremanje kuće, Foto: Shutterstock

Kućne popravke, čišćenje po kućama, čuvanje starijih, dece ili kućnih ljubimaca – zapravo svi poslovi kućnog pomoćnog osoblja – mogli bi uskoro i u Srbiji da se uvedu u legalne tokove.

Time bi se uprostila uplata poreza i doprinosa i način angažovanja ovih radnika koji mahom rade na crno, uz obezbeđivanje prava angažovanih u skladu sa međunarodnim standardima. Za sve to potrebno je najpre da se proširi obuhvat Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima na druge poslove, a upravo Akcionim planom za suzbijanje sive ekonomije 2019/20. planirano je proširenje obuhvata postojećeg zakona.

čišćenje lavabo kućni poslovi

Profimedia.rs

čišćenje lavabo kućni poslovi, Foto: Profimedia.rs

U tom dokumentu, između ostalog, piše da je cilj da se pojednostave poslovi kućnog pomoćnog osoblja koji su inače ograničenog trajanja, od nekoliko dana mesečno, uz podatak da će se u toku ove godine raditi i analize koje bi trebalo da pokažu koliko je i u kojim delatnostima zaposleno ljudi na crno i gde ima prostora da se uvede sistem prijavljivanja sezonskih radnika.

– Model prijave sezonskih radnika mogao bi dodatno da smanji neformalnu zaposlenost u Srbiji, a to je naročito moguće postići u brojnim delatnostima gde postoje poslovi sezonskog ili privremenog karaktera i gde je potrebno relaksirati birokratiju koja prati prijavu i odjavu radnika. To su, pre svega, oblasti građevine, turizma i ugostiteljstva, kao i kućni poslovi – ističu u NALED-u, podsećajući da rade analizu, posle čega će predložiti načine za uređenje ove oblasti radnog angažovanja.

radna knjižica

RAS

radna knjižica, Foto: RAS

Angažovani na poslovima kućnog pomoćnog osoblja susreću se sa mnoštvom problema, a jedan od njih je to što ne postoji jedinstvena evidencija o broju radnika, jer oni mahom rade na crno i van sistema. Najčešće nemaju prava na zdravstveno (osim ukoliko nisu na evidenciji NSZ-a ili osigurani preko nekog člana porodice). Uglavnom reč je o ženama koje ceo život rade, a na kraju nemaju penzijsko osiguranje. Takvi radnici zarađuju od 400 do 500 dinara po satu, odnosno od 2.500 do 3.000 dinara dnevno. Država nema direktnih prihoda, već prihoduje indirektno, kroz potrošnju i PDV, a poslodavci nemaju bazu radnika za ove poslove.

U NALED-u dodaju da su ključni problemi zbog kojih ovi radnici najčešće rade na crno minimalna osnovica za plaćanje doprinosa koja je visoka – 23.931 dinar, gotovo kao minimalna zarada, pa im se ne isplati da rade na nepuno radno vreme.

– Ukoliko osoba radi četiri sata, prima 13.000 dinara, 9.200 dinara će platiti samo za poreze i doprinose, a stopa opterećenja neto zarade je 78 odsto. Procedura za povremeno angažovanje radnika je komplikovana, jer se sklapa ugovor o radu ili o privremenim i povremenim poslovima. Poslodavci su fizička lica koja nisu dovoljno upoznata sa procedurama angažovanja radnika, a često je i više poslodavaca za jednog radnika (čišćenje stanova) – objašnjavaju u NALED-u.