Siniša Mali
Privatna arhiva
Siniša Mali

Privatna arhiva

Siniša Mali, Foto: Privatna arhiva

Na početku sastanka, sagovornici su se saglasili da je 2019. godina u ekonomskom smislu bila veoma uspešna, s obzirom na to da je privredni rast, prema Republičkom zavodu za statistiku, iznosio 4,2%, da je javni dug pod kontrolom i na nivou ispod 50%, da je budžet četvrtu godinu zaredom u suficitu, te da je Srbija imala rekordan priliv stranih direktnih investicija od 3,8 milijardi evra.

Mali je istakao da je dobro što je privredni rast diversivikovan, te da dominira građevinska industrija, kao i da je privredni rast u poslednjem kvartalu prošle godine čak 6,1%. Osim toga, u prethodnoj godini je u okviru Ministarstva finansija formiran Sektor za fiskalne rizike, što je bio jedan od ciljeva u okviru programa, a uspostavljena je i metodologija za upravljanje kapitalnim projektima, kao i Komisija za kapitalne investicije na nivou Vlade Republike Srbije.

Jedna od tema razgovora je bio investicioni program „Srbija 2025“, koji je, kako je ministar istakao, važan za podizanje kvaliteta života građana. Kako bi se taj program realizovao na pravi način, upravo je važan razvoj tržišta kapitala, dodao je on. U tom smislu, ministar je istakao dve uspešne emisije evroobveznica u toku prošle godine na međunarodnom tržištu, kao i uspešno emitovanje dvadesetogodišnje obveznice u evrima i dvanaestogodišnje obveznice u dinarima na domaćem tržištu. On je dodao i da je JP Morgan nedavno uvrstio Srbiju na listu za potencijalno uključivanje u njihov indeks, te da je pre nekoliko dana potpisan Memorandum o razumevanju sa Euroklirom, i da očekuje da Srbija do kraja godine uđe u taj sistem, kako bi postala još atraktivnija za strane profesionalne investitore.

Siniša Mali

Privatna arhiva

Siniša Mali, Foto: Privatna arhiva

Jan Kes Martejn je istakao da je privredni rast u prošloj godini veći nego što je Međunarodni monetarni fond očekivao i projektovao, te da se nada da će se rast privrede nastaviti i 2020. godine.

Kada je reč o zapošljavanju u javnom sektoru, na sastanku je rečeno da se o toj temi trenutno razgovara sa Svetskom bankom, koja predstavnicima Vlade i nadležnim ministarstava pruža podršku, te da će se na tome raditi i dalje.

Na sastanku je jedna od tema bila i reforma plata u javnom sektoru i usvajanje Uredbe o koeficijentima, a rečeno je da se trenutno ažuriraju podaci koji imaju za cilj da modele koji su korišćeni za usaglašavanje i definisanje koeficijenta učine preciznijim i sa jasnijim efektima. Novi predlog matrice se očekuje u maju.

Razgovaralo se i o prodaji akcija Republike Srbije u Komercijalnoj banci, što je jedan od reformskih ciljeva, a što je proces koji se privodi kraju, s obzirom na to da je pronađen strateški partner za tu banku.
Ostali reformski ciljevi iz programa koji su ispunjeni su sledeći: razdvajanje osnovnih i sporednih delatnosti u Poreskoj upravi, smanjenje broja filijala u okviru te uprave sa 178 na 37, uvođenje mera za ubrzanje refundacije PDV-a, prodaja državnih akcija u Jubmes banci, primena mera FATF za sprečavanje pranja novca, formiranje radne grupe za razvoj tržišta kapitala, objava drugog tendera za veliki portfolio problematičnih kredita banaka u stečaju, uvođenje formule za indeksaciju penzija, objavljivanje liste o svim preduzećima u državnim vlasništvu, izmena Zakona o naknadama, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o osiguranju depozita, Zakona o agencijskom zapošljavanju.

Siniša Mali

Privatna arhiva

Foto: Privatna arhiva

Delegacija MMF-a boraviće u Srbiji do 28. februara 2020 godine. Aktuelni aranžman odobren je 18. jula 2018. godine, na period od 30 meseci, odnosno do januara 2021. godine. Radi se o nefinansijskom aranžmanu, koji ima savetodavnu ulogu i prevashodno je orjentisan na sprovođenje strukturnih reformi.