Siniša Mali
TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC/
Siniša Mali

TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC/

Siniša Mali, Foto: TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC/

On je izjavio da je predloženim rebalansom budžeta predviđeno 1.356,2 milijarde dinara ukupnih prihoda i primanja, kao i 1.768,4 ukupnih rashoda i izdataka. Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu zadržana je na nivou od 6 procenata.

Ministar je naglasio da je rebalans budžeta predviđen iz nekoliko razloga – nastavka efikasne borbe protiv pandemije virusa korona, da bi se umanjile negativne posledice pandemije po građane Srbije i da bismo nastavili ubrzan privredni rast naše ekonomije i ulaganja u kapitalne projekte i zdravstvo.

Podsetio je da Vlada Republike Srbije i ove godine izlazi sa paketom mera podrške privredi i građanima, te da je prošle godine izdvojeno 704 milijarde dinara, odnosno oko 12,9 odsto našeg BDP-a, što je rezultiralo očuvanjem ekonomije i manjim negativnim posledicama pandemije.

"Na osnovu odličnih prošlogodišnjih rezultata opredelili smo se za treći paket podrške, a podsetiću vas, stopa nezaposlenosti u 2020. godini bila je 9 odsto, dok je 2019. godine bila 10,4 odsto. Podsetiću vas takođe da Srbija ima pad BDP-a od 1 odsto u 2020. godini, za razliku od velikog broja mnogo većih i razvijenijih zemalja koje su imale mnogo veći pad. Sačuvali smo rast prosečnih zarada i one rastu iz meseca u mesec. Sačuvali smo naše proizvodne pogone, kao i zaposlenost“, rekao je on.

Ministar je objasnio da će na osnovu predloženog rebalansa budžeta, koji će pred poslanicima biti ove sedmice, privreda i građani dobiti svakog meseca neki vid podrške, jer država izdvaja 257 milijardi dinara.

„Imamo podršku koja podrazumeva isplatu tri puta po pola minimalne zarade za sva mikro, mala, srednja i velika preduzeća, uključujući i preduzetnike. Ta se pomoć pokazala kao veoma važna prošle godine. Već smo isplatili pomoć za milion i 130 hiljada radnika u aprilu, što znači da se prijavilo oko 251.000 pravnih lica za tu vrstu pomoći“, napomenuo je Mali.

Podsetio je da je planirana i sektorska podrška autobuskim prevoznicima koji će dobiti 600 evra po autobusu od države, u narednih šest meseci, te da je predviđena prva uplata do kraja aprila.

„Završen je i konkurs za pomoć gradskim hotelima. Tu je takođe reč o sektorskoj podršci turizmu. Mislili smo na one koji su imali veće posledice zbog virusa korona. Dobiće 350 evra po krevetu i 150 evra po sobi. Uplata je takođe predviđena do kraja aprila“, naveo je on.

Naveo je i da u maju kreće uplata pomoći građanima na Kosovu i Metohiji.

„Naši građani na Kosovu i Metohiji će dobiti 100 evra pomoći, uključujući i decu, a nezaposleni će dobiti po 200 evra. To je mera za koju ne treba niko da se prijavljuje, jer ćemo ovo realizovati preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju“, rekao je Mali.

Ministar finansija je objasnio da u maju počinje isplata i prvih 30 evra svim punoletnim građanima, koji žele da se prijave za tu vrstu pomoći, a koja počinje 28. aprila i traje do 15. maja.

„Prošle godine 6,2 miliona građana je iskoristilo pomoć od 100 evra, nadam se da ćemo i ove godine biti uspešni. Isplata drugih 30 evra je u novembru. Za najstarije je predviđeno dodatnih 50 evra, pa će oni dobiti ukupno 110 evra“, rekao je ministar i dodao da će nezaposleni koji su registrovani na birou za nezaposlene dobiti dodatnih 60 evra pomoći.

Naveo je da je razlog za rebalans budžeta i veoma agresivan plan investicija, kojim se nastavlja borba za srpsku ekonomiju.

„Japanska firma Nidek kreće sa investicijom u Novom Sadu i to je najveća japanska investicija u Srbiji. Zato je važno da ne staju radovi na infrastrukturi, jer je više nego očigledno da strani investitori dolaze, ulažu novac, fabrike nastavljaju da se grade, a mi smo sa paketima pomoći pokazali koliko smo ozbiljni, odgovorni, koliko smo ozbiljan partner za one koji žele da investiraju, da naprave i izgrade fabrike. U bruto iznosu, imali smo preko tri milijarde evra stranih direktnih investicija prošle godine. Druge zemlje u regionu ukupno su ostvarile 1,7 milijardi evra. To pokazuje da smo dominantna investiciona destinacija i to moramo da zadržimo“, napomenuo je on i dodao da se ne odustaje od plana „Srbija 2025“.

Napomenuo je da je su kapitalne investicije na nivou opšte države 7,2 odsto našeg BDP-a, i naveo da je rebalansom budžeta predviđen novac za nastavak izgradnje četiri auto-puta koji se u Srbiji već grade, ali i dodatna ulaganja u putnu infrastrukturu.

„Gradi se od Preljine ka Požegi, a tu je i Moravski koridor, Ruma-Šabac-Loznica. Imate s druge strane novac za nove autoputeve - Dunavska magistrala (Požarevac –

Golubac), predviđena su ulaganja za autoput Niš-Pločnik-Merdare. Od Surčina ka Novom Beogradu radovi su već krenuli. Ima novca i za izgradnju Fruškogorskog koridora, gde radovi kreću u junu. Izdvojen je novac i za obilaznicu oko Novog Sada, oko Gornjeg Milanovca, Loznice, ali i za početak izgradnje metroa u Beogradu do kraja godine. Na pravi način smo definisali investicione programe, koji za rezultat treba da imaju mrežu autoputeva, ne samo da bismo podigli kvalitet života građana Srbije, povećali bezbednost u saobraćaju, već, s druge strane, to je preduslov za dolazak investitora“, objasnio je on.

Kao razlog za rebalans budžeta, ministar finansija je naveo i veća ulaganja u zdravstvo.

„Zdravlje nema cenu, a mi smo na pravi način odgovorili izazovu. Što pre stvorimo kolektivni imunitet i građani se vakcinišu, brže ćemo moći da potpuno otvorimo ekonomiju i da krenemo dalje“, rekao je Mali.

Ministar je objasnio da su rebalansom predviđena sredstva za izgradnju kovid bolnice u Novom Sadu, ali i za završetak kliničkih centara u Beogradu, Novom Sadu, za završetak domova zdravlja i opštih bolnica širom Srbije.

„Za zdravstvo ove godine izdvajamo 417,7 milijardi dinara, što je za 31 milijardu dainara više u odnosu na inicijalni budžet za 2021. godinu. Da napomenem, 2019. za zdravstvo je bilo predviđeno 292 milijarde dinara. To znači da su nam sada za milijardu evra veća izdvajanja za zdravstvo“, naveo je on.

Napomenuo je da rebalans predviđa i značajna ulaganja u ekologiju.

„U rebalansu budžeta imate duplo više novca za ekološke projekte, koji kreću ove godine. Mi smo za 50 odsto povećali budžet Ministarstva zaštite životne sredine. S druge strane, za Ministarstvo saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture obezbedili smo dodatni novac za početak radova na izgradnji kanalizacione mreže u 22 lokalne samouprave. Tako već ove godine kreću radovi na izgradnji kanalizacione mreže, fabrika za preradu otpadnih voda, sa EBRD rešavamo problem deponija širom Srbije“, rekao je Mali.

Istakao je da je za poljoprivredu izdvojeno 4,9 milijardi dinara dodatnog novca, 300 miliona dinara za dalji razvoj filmske industrije, kao i značajna sredstva za sport i omladinu. Između ostalog predviđena su i izdvajanja od 100 miliona dinara za vaučere za odmor u Srbiji.

Siniša Mali je Odboru predstavio i Predlog zakona o privremenom registru punoletnih državljana Republike Srbije, kojim se obezbeđuje uplata novčane pomoći od 30+30 evra.

Takođe, pripremljen je i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Predlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno

osiguranje. Mali kaže da su te izmene napravljene na osnovu višemesečnih razgovora sa predstavnicima frilensera.

„Svaki frilenser koji je zarađivao mesečno do 56.000 dinara neće plaćati poreze i doprinose unazad. Time smo im izašli u susret. Ali, crvenu liniju nećemo preći, pojedini su zarađivali stotine hiljada i moraju da plate porez. Ipak, i njima smo bar delimično izašli u susret... Jer, ako je neko zarađivao 700 evra mesečno, kroz reprogram koji smo ponudili, bez zatezne kamate, oni će za stari dug plaćati mesečno 7,4 evra“, objasnio je Mali.

Predstavio je i Predlog zakona o elektronskim fakturama, koji zajedno sa Zakonom o fiskalizaciji, počinje s primenom od januara 2022. godine.

„Fazno se u našu privredu uvode e-fakture. To je ogroman korak napred u borbi protiv sive ekonomije. Privreda i traži da se PDV obračunava i vraća u što kraćem periodu, a to maksimalno ubrzavamo“, objasnio je Mali.

Predstavio je i Predlog zakona o izmeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, Predlog zakona o izmeni i dopunama Zakona o osiguranju, Predlog zakona o registru administrativnih postupaka, kao i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine koji će doprineti boljoj povezanosti Uprava carine dve zemlje.

Ministar je govorio i o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o podsticanju investicija između Vlade Republike Srbije i Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

„Očekujem da ćemo time realizovati program DFC-a, odnosno njihove garantne šeme od milijardu dolara. To je dodatni novac za naša preduzeća, da bi se lakše izborili sa posledicama virusa korona“, naveo je on.

Predstavio je i Predlog zakona o potvrđivanju Aneksa 1 Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti prioritetnih projekata u Srbiji, od kojih se ističe izgradnja metroa, koja počinje do kraja ove godine.

Komentari (1)

Vladimir

19.04.2021 21:50

"...Predlog zakona o izmenama Zakona o budžetu..."? A ne može samo "Predlog izmena Zakona o budžetu"? Mora baš poseban zakon o zakonu? Ja sam naivno mislio da je Jovanjica zatvorena.