automobili granica vozači
Tanjug/Zoran Žestić
automobili granica vozači

Tanjug/Zoran Žestić

automobili granica vozači, Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Nervoza posle iranskog napada na američke baze "podgrejala" je cene nafte i zlata. Cene sirove nafte "brent", ali i američke lake, porasle su prvih sati trgovanja više od tri dolara po barelu, a zlato je prešišalo 1.600 dolara po unci, što je šestogodišnji rekord. Čim je tržište procenilo da sukob neće biti širih razmera, cenovnici su se vratili - u rikverc. Ovaj potres tako ne bi trebalo da stigne do vozača u Srbiji.

I ministar rudarstva i enregitke Aleksandar Antić poručio je da gorivo u Srbiji neće poskupeti, jer je cena nafte na svetskim berzama stabilizovana. Izveštaj sa svetskih berzi, je da se barel "brenta" u četvrtak kupovao po ceni 65,62 dolara.

Da nafta neće poskupeti poručio je i predsednik SAD Donald Tramp podsećajući svoje sugrađane, ali i ceo svet da je njegova zemlja najveći proizvođač nafte na svetu.

- U poslednjih pet godina dogodile su se dramatične promene što se tiče naftnih derivata na svetskoj sceni - kaže Tomislav Mićović, generalni sekretar udruženja naftnih kompanija Srbije. - SAD su od najvećeg uvoznika, zahvaljujući tehnologiji proizvodnje nafte iz škriljaca postale najveći izvoznik. To prepoznaju svetske berze, tržište. Jasno je i da u ovim napadaima nije ugroženo nijedno naftno polje, niti transport.

Osetljivo područje Bliskog istoka, pogotovo Ormuski moreuz kojim se kreće ogromna količina nafte ka ostalim delovima sveta, oduvek je bio glavni indikator rasta cena nafte. Nedavno, kada je izvršen napad dronovima na jedno od najvećih naftnih polja u Saudijskoj Arabiji, cena nafte je skoro istog momenta uzletela više od bilo kojeg drona - ali se, samo posle jednog dana vratila na početne pozicije.

Svet je čini se, ipak, sve manje zavisan od nafte sa ovog područja. SAD su prošle godine proizvodile prosečno 15 miliona barela po danu, a na svetu se proizvede dnevno ukupno 80,6 miliona barela. Tu je i Rusija sa proizvodnjom od 10,8 miliona barela. Kina i Kanada proizvedu blizu četiri miliona barela... Ne treba zaboraviti ni Brazil, Meksiko sa više od tri miliona barela dnevne proizvodnje i Venecuelu koja raspolaže najvećim rezervama nafte na svetu.

Nije svakako zanemarljiva proizvodnja Saudijske Arabije sa 12 miliona barela dnevno, Irak sa 4,5 i Iran sa 3,9 miliona barela. I dalje su značajni igrači na svetskom tržištu, i daleko od toga da njihova nafta nije potrebna rastućoj svetskoj industriji, ali jasno je da više nisu igrači koji drže najjače karte u svojim rukama.

Obavezne rezerve

Sve svetske naftne kompanije imaju svoje rezerve baš da bi amortizovale situacije slične novonastaloj na Bliskom istoku.

- Ali, dok one to rade iz komercijalnih razloga, svaka država mora da stvaranjem sospstvenih rezervi optimizuje bezbednost snabdevanja tržišta - objašnjava Mićović.

U Srbiji se od svakog prodatog litra goriva, od 2014. izdvaja 2,6 dinara za stvaranje rezervi nafte.

Zlato

Cene zlata na svetskim berzama su se nakon uzleta ponovo stabilizovale. Njihovom rastu je, veruju pojedini stručnjaci, osim napetosti u Iranu, doprinela sve veća potražnja centralnih banaka velikih država SAD, Kine, Rusije, Nemačke, koje kupuju velike količine zlata.

Komentari (2)

MMS Car

10.01.2020 11:04

Ajde da se ne lazemo vise, kriza na bliskom istoku pogodice ceo svet.

Krusevac

10.01.2020 13:37

A od čega da odahnemo kad nam je gorivo najskuplje u Evropi.Placamo dizel skoro 1.40e po litru sa platom od 200e.Austrijanci sa platom od 1500 do 2000e placaju 1.20e po litru.I od cega da odahnemo