Siniša Mali
Dejan Briza
Siniša Mali na O2

Printscreen/O2

Siniša Mali na O2, Foto: Printscreen/O2

- Pred nama su sada dva važna puta. Jedan je da održimo teško stečenu finansijsku stabilnost, a drugi da pronađemo nove izvore rasta. Prioriteti su nam, pre svega, dalje povećanje plata i penzija, a zatim još više novca za kapitalne investicije, a sve to deo je novog investicionog plana predsednika Vučića, za koji tvrdim da je vizionarski. Jer sada kada imate finansijsku stabilnost i nikada bolju poziciju na finansijskom tržištu, ostaje nam samo da nastavimo rast. Jedan od najboljih načina je kroz velika ulaganja u infrastrukturu, ali odgovorno, i na održivim osnovama. Hoćemo da obezbedimo bolji životni standard na zdrav način, ne skupim zaduživanjem, kako je radila prethodna vlast - rekao je ministar, gostujući u emisiji Fokus O2 televizije.

Pročitajte još:

- Osim završetka koridora 10, u avgustu se otvara krak prema Bugarskoj, otvara se koridor 11, od Surčina do Čačka, i samo ove godine imate početak rada na četiri auto-puta. To je sve deo novog investicionog plana. Mi ćemo od lokalnih infrastruktura tražiti i koja su to nedostajuća ulaganja , u kanalizacionu i vodovodnu mrežu, ulagaćemo i u fabrike za prečišćavanje otpadnih voda. Hoćemo i da završimo mrežu puteva u celoj Srbiji, uredimo železničku infrastukturu, ali i metro u Beogradu koji će ne samo rešiti saobraćajne gužve, već i podstaći dalji rast ekonomije. Sve to će uticati na rast BDP-a na 5, 6 ili 7 odsto godišnje - kaže Mali.

Govoreći o nedavnoj poseti Londonu, gde je učestvovao na Blumbergovom „Forumu o razvoju novih tržišta i perspektivama u 2019. godini“, i govorio na panelu o izazovima sa kojima se susreću zemlje u razvoju, ministar kaže da je Srbija bila zvezda te konferencije, jer niko nije očekivao da ćemo ostvariti takav uspeh na londonskoj berzi.

- Ponovo smo Srbiju vratili u žižu interesovanja, ali po lepim vestima i najboljim mogućim rezultatima koje smo ostvarili. Ima još mnogo stvari koje tek treba da uradimo, tek smo krenuli u prave strukturne reforme, ali smo najteže odluke ostavili iza nas. Sad treba nastaviti tim putem - kaže Mali.

Siniša Mali

Printscreen

Ministar objašnjava da je to bila veoma važna konferencija za Srbiju, jer su učestvovali i ministri finansija iz celog sveta.

- Ja sam pričao ne samo o reformama koje smo sproveli od 2014. do danas, već i o dobrim rezultatima koje smo ostvarili, s obzirom na to da smo prošle godine imali stopu rasta od 4,3 odsto, to je najviša stopa rasta u poslednjih deset godina u Srbiji i upravo to nam je strategija za dalji rast. Paralelno sa sve većim prilivom direktnih stranih investicija, mi smo prošle godine imali 3,5 milijardi evra stranih direktnih investicija, u poslednjih pet godina 180 fabrika je otvoreno u Srbiji, ove godine za prvih pet meseci imamo 17 odsto više stranih direktnih investicija nego prošle godine. Sve zemlje u okolini nemaju toliko koliko imamo mi, a to za nas znači da se klima promenila, Srbija je promenila svoj imidž, ide čvrstim koracima napred, finansijski smo stabilni - kaže ministar.

Podsetio je i na neverovatan uspeh postignut na Londonskoj berzi, gde je Republika Srbija emitovala desetogodišnju obveznicu po istorijski niskoj kamatnoj stopi.

- Sama činjenica da je neko hteo da investira u desetogodišnje obveznice, govori da svet veruje u Srbiju i našu stabilnu ekonomsku politiku koja će se voditi i u budućnosti. To je najvažniji događaj, vrlo je važno da građani Srbije razumeju šta se desilo prošle nedelje na Londonskoj berzi. Dakle, od 2013. Srbija nije bila na međunarodnom tržištu kapitala, i mi smo posle toliko vremena ipak rešili da izađemo na berzu, i da vidimo po kojoj kamatnoj stopi možemo da se zadužimo, s ciljem da to što dobijemo iskoristimo da vratimo one skupe kredite iz 2011. i 2013. godine. Prosto je neverovatno da je za milijardu evra koje je nudila Srbija, tražnja bila 6,4 milijarde evra, dakle, preko 300 investitora se javilo i verovali ili ne, mi smo dobili najnižu kamatnu stopu, na desetogodišnju obveznicu od milijardu evra mi smo dobili kamatnu stopu 1,6 odsto - kaže Mali.

Siniša Mali

Printscreen

Siniša Mali, Foto: Printscreen

Ne krije da je bilo bojazni, jer Srbija nije dugo izlazila na međunarodno tržište.

- Iako smo znali da nas hvale i MMF i Svetska banka, napredujemo na duing biznis listi, ali opet, nismo dugo izašli pred investitore, pred penzione fondove koji daju novac, a oni su najveći kritičari bilo koje zemlje, a treba svoj novac da ulože u vas. Ljudi treba da shvate da je ovo istorijski uspeh za Srbiju - kaže ministar.

Mali je podsetio i da je za Srbiju od izuzetnog značaja skidanje sa sive liste FATF.

- Mi smo nesrećno bili stavljeni na sivu listu i u međuvremenu je parlament usvojio 12 zakona i preko 70 podzakonskih akata kako bi bili skinuti sa liste. Sve smo učinili s naše strane i dali primer drugim zemljama kako u kratkom vremenskom periodu možete ispuniti sve standarde i uslove da dokažete da ste zemlja koja se snažno bori protiv pranja novca - kaže on.

Da reforme nisu bile toliko teške, tvrdi ministar, danas ne bi imali odličnu situaciju u budžetu i suficit već treću godinu zaredom.

- To je kao da ste pali, pa ste ustali, malo hodali i opet počeli da trčite - kaže Mali.

Siniša Mali

Dejan Briza

Siniša Mali, Foto: Dejan Briza

Podseća da je stopa nezaposlenosti 2013. bila 25,9 odsto, danas je ispod 12 odsto i ima tendenciju smanjenja.

- Godinama smo imali deficit, zbog čega nam je javni dug rastao, a sad imamo suficit treću godinu zaredom iz kog se finansira i povećanje plata i penzija, i investira u kilometre i kilometre novih auto-puteva. Mi smo za prvih pet meseci, 8,5 milijardi u suficitu. Učešće javnog duga u BDP-u, 2013. bilo je preko 76 odsto, sada je između 50 i 51, sa tendencijom smanjenja, pri čemu je nivo Mastrihta 60 odsto. Mi smo u sigurnoj zoni. Kada pogledate sve te pokazatelje, jasno vidite da je naša finansijska situacija nikada bolja - kaže ministar.

Mali kaže i da će se na jesen povećati minimalna cena rada. U ovom trenutku ne može da kaže tačno koliko, jer treba postići dogovor i sa sindikatima i poslodavcima, a ukoliko se ne postigne, odrediće je Vlada, ali objašnjava da će svakako biti značajno veća. Kaže i da će se ići i na smanjenje opterećenja na zarade, jer ekonomska situacija to sada dozvoljava.

Što se Komercijalne banke tiče, ministar kaže da je od sedam pristiglih ponuda , šest proglašeno ispravnim, sada se očekuje ulazak u tzv. data room, radi se analiza podataka i polovinom septembra treba da se napravi ponuda.

- Nama je pronalaženje strateškog partnera jedan od reformskih ciljeva. Mi smo vlasnici 43 odsto, dake manjinski smo vlasnici, želimo da nađemo ozbiljnog investitora koji će se posvetiti razvoju te banke, jer ona je naš veliki brend. Važno je da imamo šest zainteresovanih, i fondove, i poslovne banke, ta konkurencija je zdrav način da dođete do što više cene. Biće to još jedna lepa priča koja će na najbolji način promovisati našu zemlju i naš finansijski sistem - kaže ministar.

Najavljuje i da će se u septembru usvajati i paket zakona o alternativnim i investicionim fondovima, novi zakon o računovodstvu, kao i o reviziji.

- Taj paket sistemskih zakona doprineće još više razvoju našeg finansijskog tržišta - ocenio je ministar.