Luka Maksimović, Topola, uzgajivač borovnica
Printscreen/Youtube
Berba, berači, malina, trešnja, jagoda

RINA

Berba, berači, malina, trešnja, jagoda, Foto: RINA

Naime, želja Markovog i Lukinog oca Časlava bila je da mu sinovi odrastaju kao Srbi, te su se, kada su mu sinovi napunili sedam godina, vratili u Srbiju. Danas je ova porodica među uspešnim preduzetnicima u Srbiji gajeći borovnice, a zašto baš ovu voćku, objasnili su Maksimovići:

Pročitajte još:

– Borovnica je voćka milenijuma. Dokaz za to je njena cena. Ima najširu primenu u farmaceutskoj, prehrambenoj industriji, kao i u industriji alkoholnih pića. Upotrebljava se sveža, smrznuta, sušena – objašnjavaju ovi mladi preduzetnici.

Berba, berači, malina, trešnja, jagoda

RINA

Posle završene gimnazije u Beogradu krenuli su na Poljoprivredni fakultet – Luka je upisao voćarstvo i vinogradarstvo, a njegov brat Marko agroekonomiju. Na zemljištu koje nije obećavalo krenuli su da sade borovnicu. Dve godine nakon prvog zasada, Maksimovići kažu da se nisu pokajali. Korisna im je bila i literatura s Univerziteta u Mičigenu, najšira u toj oblasti. Sadnice uvoze iz Holandije jer su najbolje…

U Americi nemate s kim da podelite ni uspeh ni neuspeh, kažu Maksimovići:

– U Srbiji se uvek poslovalo i poslovaće se, neko dobro, neko malo bolje. Kakav god da je rezultat, vaš uspon ili pad imaćete sa kim da podelite, što baš i nije slučaj u Americi. Shodno tome, očeva želja je bila da se vratimo, mi smo tada bili previše mladi da bismo znali šta hoćemo – pričaju braća Maksimović.

Prvu berbu imali su 2016, ove godine rezultati su bili bolji, a dogodine očekuju još veći prinos.

Luka Maksimović, Topola, uzgajivač borovnica

Printscreen/Youtube

Luka Maksimović, Topola, uzgajivač borovnica, Foto: Printscreen/Youtube

– Naš prvi zasad iz jeseni 2015. ima 3.300 sadnica na 1,2 hektara sađenih u bankovima. Drugi, iz 2017 godine, sađen je na proleće, ima 2.200 biljaka na pola hektara u saksijama. Očekujemo da će treći zasad naredne godine imati 4.500 sadnica na hektaru, takođe sađenih u saksijama – kažu Maksimovići, i ističu da se trude da broj sadnica povećavaju bez zaduživanja.

Maksimovići su svesni da već sutradan sve može da se promeni, ali kažu da nešto u ovom poslu nema cenu:

– Pogled na stotine hiljada belih cvetova koji postepeno prelaze u divne plave bobice borovnice naše su najveće zadovoljstvo.

Ova porodica ističe da se treba odvažiti, istupiti korak napred i, umesto šljive i kukuruza, zasaditi borovnicu.

– Nalazimo se u sredini, između dva ogromna tržišta. EU i Rusija prepoznaju našu malinu, šljivu, grožđe, jabuke… Potražnja za borovnicom stalno raste, kao i njena cena. Borovnica je buduća malina – kažu Maksimovići.