Siniša Mali
Printscreen
Siniša Mali

Printscreen

Siniša Mali, Foto: Printscreen

„Po principu pravljenja čorbe ni od čega, Đilas je krenuo od gostovanja Metjua Palmera na TV Happy a završio sa pričom da za tri meseca neće postojati neki privredni sektori u Srbiji. To bi bio dobar scenario za film o naučnoj fantastici, ali u realnosti je to samo paušalna i površna priča“, rekao je Mali.

Prema njegovim rečima, Đilas tvrdi da je 18.000 dinara nedovoljno za zaposlene, a pritom ne pominje da je pre toga država dala već za tri meseca po 30.000 dinara, što je oko 750 evra dok će sa pomoći iz drugog paketa mera koja će iznositi oko 310 evra po zaposlenim, sve zajedno biti blizu 1100 evra po zaposlenom, za više od milion radnika u privatnom sektoru.

„Dakle, svaki zaposleni će dobiti od države u proseku oko 1100 evra. Takva zloupotreba činjenica i iskrivljavanje stvarnosti ne služi nikom na čast. Ali građani i privrednici najbolje znaju koliko su novca dobili u trenutku kada im je bilo najteže“, rekao je Mali.

Dragan Đilas

prinstcreen

Dragan Đilas, Foto: prinstcreen

Da je Đilas majstor da zaista dobru vest preokrene u nešto suprotno je i tvrdnja da se bez kriterijuma daje novac novoosnovanim firmama.

Prema njegovim rečima, sam Đilas tvrdi da su statistika i brojevi nebitni, pa ih u tom maniru i izgovara.

„Ja sam i juče rekao da smatram da je najveća vrednost ove mere što je neka vrsta podrške početnicima u biznisu, a mi verujemo da među njima ima puno mladih ljudi. Prema podacima Agencije za privredne registre, takvih firmi je ukupno 13.550. Čak i da ima u toj grupi nekih firmi koje neće biti profitabilne ili neće uspeti, to neće sigurno biti zbog podrške koju im je država dala, već zbog poslovne ideje koja nije našla svoj put do tržišta“, kazao je Mali.

Radnici, građevina

Alo!/Ognjen Radošević

Radnici, građevina, Foto: Alo!/Ognjen Radošević

On je dodao da bi lično voleo da startapove u budućnosti država još više podrži a to je, ističe, više nego ostvarljiv plan, jer osim direktne podrške, postoji i niz drugih olakšica poput oslobađanja od poreza i doprinosa u prvoj godini poslovanja, pa do drugih umanjivanja komunalnih i drugih nameta. „Nama su mladi i njihovo preduzetništvo budućnost“, poručuje Mali.

Mali ističe, da se kao drugi sastojak u Đilasovoj „lošoj čorbi“ napominju i neki drugi projekti, poput kritike kineskih investicija, stranih investicija, poslovanja Er Srbije, kritike moratorijuma i odlaganja kreditnih obaveza….

„Teorije o zavereništvu banaka i lobija koji one stvaraju sa državom samo i mogu biti deo jednog tvita ili posta na društvenim mrežama i ništa više. Građani ne mogu da poreknu da im je odlaganje kreditnih obaveza pomoglo da bolje upravljaju kućnim budzetom. Firme, isto tako. Obezbedile su sebi dodatnu likividnost i kupile vreme. Svako je imao pravo da prihvati ili odbije ponudu banke. Ponude su transparentno prikazane na sajtovima banaka, a svako je mogao da ode i u filijalu da se lično raspita o uslovima“, kaže Mali.

Er Srbija

Printscreen youtube

Er Srbija, Foto: Printscreen youtube

On ističe da će ovu meru najbolje odbraniti i Narodna banka Srbije koja je već svoje stroge propise nadzora usaglasila sa propisima Evropske unije.

Isti je slučaj i sa tvrdnjama o promašenim investicijama, dodaje.

„Kritikovati dolazak Kineza i realizaciju investicija u našoj zemlji u trenutku kada se svi bore za kineski kapital i saradnju sa tom najznačajnijom strateškom državom na svetu, rezultat je odsustva dugoročne vizije i saznanja kakvo će biti pregrupisavanje velikih sila u budućnosti. Razvijamo dovoljno kapitalnih projekata da uposle i srpske građevinske firme, ali i druge, a već je dobro poznato da se na tržištu bukvalno ne može naći slobodan građevinski radnik“, kazao je Mali.

On je dodao da Srbija u svetu postaje prepoznatljiva ne samo po manuelnom radu, kako tvrdi Đilas, za koga veruje nikada nije jednu lopatu podigao pa i ne zna kako taj rad izgleda, već po mozgovima i njihovim inovacijama.

Branislav Nedimović, Aleksandar Vučić, Zlatibor Lončar

Printscreen

„Nedavno smo otvorili naučno-tehnološke park u Čačku i Nišu. Samo u niški Naučno-tehnološki park biće uloženo oko 12,5 milona evra. Biće otvoreno vise od 30 startap i tehnološko-razvojnih kompanija. Na zvaničnom sajtu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predstavljena su 22 inovativna rešenja implementirana u Srbiji s kojima se našla među pet zemalja u svetu koje imaju najveći broj inovacija u odgovoru na Kovid krizu. Srpski IT sektor u izveštaju Svetskog investicionog foruma biznis andjela svrstan je među "top 3" u svetu. Toliko bih o tome“, naglasio je Mali.

Mali je na kraju podvukao da će i ova Đilasova priča da se završio po onoj staroj da „karavani prolaze“ dok neko priča prazne priče.

Kao što sam već rekao Đilasu nedostaje ekonomska logika i smisao za realnost i tu nema velike pomoći. Međutim, bez obzira na te uočene manjkavosti, sposobnost za sopstveni biznis i uveličavanje sopstvenog bogatstva mu nikad nije manjkala.

„Zadužio je grad Beograd za 1,2 milijarde evra, ostavio je deficit od preko 20%. Morali smo mnogo toga da uradimo kako bismo sanirali posledice njegovog pogubnog upravljanja gradom. Znao je samo jedno - da krade i da obezbedi svojim firmama zaradu od 619 miliona evra“, zaključio je Mali.

PROČITAJTE JOŠ: