Banka, penzioneri, isplata
Alo!/ Rajko Ristić
Banka, penzioneri, isplata

Alo!/ Rajko Ristić

Banka, penzioneri, isplata, Foto: Alo!/ Rajko Ristić

„Aktuelna naplata poreza nema veze s evenutalnom konkurentnošću rada frilensera i biznis model čija konkurenost zavisi od neplaćanja poreza i ne treba da preživi”, smatra profesor Pravnog fakulteta Svetislav Kostić.

Kako je objasnio, porez je sastavni deo računice jedne delatnosti, dajući primer i činjenicu da Srbija nema izlaz na more i da ne možete da planirate biznis koji zahteva da budete na pet kilometara od luke, jer će on propasti i da je to isto s porezima.

Međutim, obezbediti izlaz na more i urediti poreski sistem tako da ne guši, već pospešuje razvoj različitih delatnosti, nije ista stvar. Država ne može tek tako da obezbedi građanima prirodne resurse, ali može da uredi zakone koji će im omogućiti da adekvatno doprinose sopstvenom razvoju, ali i razvoju zemlje i društva.

Frilenseri pomažu razvoj startapa, koji su ključni inovatori i pokretači. Oni utiču na razvoj čitavog jednog digitalnog sistema. Takođe, frilenseri posluju na inostranom tržištu i to koliki im je porez značajno utiče na cenu njihovog rada, pa time i mogućnost da se izbore s kolegama iz drugih zemalja.

Kostić podseća da mnogi drugi ipak plaćaju poreze i doprinose, navodeći primer kasirki u prodavnicama koje rade osam sati i primaju minimalac, a koje ne bi trebalo da budu tretirane gore od frilensera. No, ocenjuje kako postojeći sistem „dostiže granicu neustavnosti“ za ljude koji ostvaruju manje prihode, a kojima se nudi opterećenje nesrazmerno zaradi koju ostvaruju.

„Priča nije crno-bela. Postoje kategorije koje definitivno jesu ugrožene, predložena rešenja kod tih ljudi nisu adekvatna, ali da mora da se uzme u obzir šta smo trenutno u stanju administrativno da sprovedemo“, smatra Kostić.

Pitanje je samo da li je ono što je trenutno administrativno spovodivo istovremeno i naplativo? Prema računici Udruženja radnika na internetu, frilenseri nisu u stanju da isplate ovaj dug, pa čak ni prema novom obračunu koji je Vlada predložila. Tu dolazimo i do pitanja da li bi zapravo isterivanje prava u ovom slučaju zapravo izazvalo mnogo veći udar na budžet Srbije, nego što bi mu doprinelo, ali to je već ekonomsko, a ne pravno pitanje.

PROČITAJTE JOŠ: