Manstir Žiča
youtube printscreen
Manstir Žiča

youtube printscreen

Manstir Žiča, Foto: youtube printscreen

Srpski srednjovekovni manastir Žiča iz prve polovine XIII veka, koji se nalazi u blizini Kraljeva, koji je podigao, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu je imao i njegov brat, Sveti Sava (Rastko Nemanjić) krije odgovor na pitanje - zašto je Žiča baš crvene boje?

Pročitajte još:

Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je bilo smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin.

Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao "Sedmovrata". Glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva. 

Manstir Žiča

youtube printscreen

Manstir Žiča, Foto: youtube printscreen

O tome kako je manastir dobio crvenu boju postoji zanimljiva priča.

Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava.

On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno.

Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način.