Korona, bolnica, pacijenti
Tanjug/AP/Daniel Cole
Korona, bolnica, pacijenti

Tanjug/AP/Daniel Cole

Foto: Tanjug/AP/Daniel Cole

Direktorka bolnice Tatjana Adžić Vukićević rekla je da je to dosad najmlađa žrtva kovida u ovoj bolnici.

Zašto kovid 19 ima ovako i težak i nepredvidiv tok i fatalan ishod čak i kod mladih dotad zdravih ljudi, još nije razjašnjeno. U svetskim centrima razmatra se više mogućih razloga za ovakvu progresiju bolesti, a srpski naučnici pokušaće da otkriju koliki uticaj na to ima genetika, u okviru Specijalnog programa istraživanja kovida.

- Znamo da nema pravila u kom će pravcu da se razvija bolest izazvana virusom korona. Potpuno je individualno kakva će biti klinička slika, a nauka traži odgovor kakva je povezanost genskih varijacija i virusa sa jedne strane i našeg organizma - kaže Tatjana Simić, profesorka na Medicinskom fakultetu i vođa projekta. - Ispitivaćemo da li teže kliničke slike pacijenata zaraženih koronom zavise najpre od njihove genetike.

OD KORONE UMRO DEČKO OD 22 GODINE

Prema rečima direktorke Tatjane Adžić Vukičević, najmlađi pacijent koji je preminuo u njihovoj bolnici imao je svega 22 godine.

– To nam je najmlađi preminuli pacijent od početka rada naše bolnice. Njegovo stanje je bila veoma teško, ali i dodatno pogoršano jer je on već bio hronični bolesnik. Uprkos svim terapijama, njegova klinička slika je bila preteška. Iz dana u dan se pogoršavala, ali uzrok je bilo njegovo zdravstveno stanje pre zaraze – ističe ona.

Projekat bi trebalo da rasvetli na koji način različitosti u genima mogu uticati na ozbiljnost kliničke slike.

- Pokazano je da virus korona, pored izuzetnog zapaljenja u našim ćelijama, prouzrokuje veliku produkciju slobodnih radikala i da su oni medijatori različitih oštećenja u različitim organima - navela je profesorka Simić. - Mehanizmi odbrane se od osobe do osobe razlikuju iz razloga što su tokom evolucije nastale male varijacije u genima, tako da različite osobe imaju različit kapacitet za odbranu od slobodnih radikala koje je potrebno neutralisati.

Profesorka kaže da se veruje da se sa olujom zapaljenskih molekula dešava i oluja slobodnih radikala.

- Naša grupa se godinama bavi pojačanom produkcijom slobodnih radikala i oksidativnim stresom, kod hroničnih nezaraznih oboljenja kao što su maligniteti i kardiovaskularna oboljenja, samim tim je jasna povezanost tih bolesti sa dobijanjem teških formi kovida - objasnila je prof. Simić.

Naši naučnici istovremeno sprovode i studiju kojom se prati kako se virus korona menja, a virusolog dr Tanja Jovanović, profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu kaže da je pripremljena nacionalna studija o efikasnosti vakcinacije, koja bi uskoro trebalo da počne.

- Ispitivaće se obe komponente, i antitela i ćelijski odgovor, i kod vakcinisanih osoba i kod onih koji su imali prirodnu infekciju - objasnila je prof. Jovanović. - Jedan segment je i praćenje virusnih varijanti kod vakcinisanih, jer dolazi do infekcije između dve doze, da vidimo da li je to infekcija istom ili izmenjenom varijantom virusa. U studiju će biti uključeni i oni ljudi koji počinju proces vakcinacije. Očekujemo da nekoliko desetina hiljada ljudi bude obuhvaćeno studijom, pretpostavljamo do kraja godine.

U "ARENI" SVI SA UPALOM PLUĆA

PUKOVNIK Predrag Bogdanović, rukovodilac privremene bolnice u "Areni", kaže da svi oboleli imaju obostranu upalu pluća. Od 311 pacijenata u "Areni", 288 je na kiseoničkoj terapiji. NJihov najmlađi pacijent ima 21, a najstariji 84 godine.