Korona, Srbija, Beograd
Tanjug/Nikola Anđić
Korona, Srbija, Beograd

Tanjug/Nikola Anđić

Foto: Tanjug/Nikola Anđić

Istraživački tim Veterinarsko-specijalističkog instituta u Kraljevu izvršio je ispitivanje celog genoma virusa Sars-Cov-2, što će pomoći u davanju odgovora na pitanja odakle je virus došao, kako se kreće kroz populaciju, da li je mutirao i kako ta mutacija utiče na njegovu virulentnost.

Pročitajte još:

Ovo je inače prvi put da je izvršeno sekvenciranje celog genoma virusa korona u našoj zemlji, a dr Mišo Kolarević, direktor Veterinarsko specijalističkog instituta u Kraljevu, kaže da su to uradili u sklopu epidemiološke studije koja se sprovodi pod rukovodstvom profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Dr Kolarević je naveo da Veterinarski institut u Kraljevu već ima bogato iskustvo u takvim ispitivanjima i da su radili i ranije sekveciranje i drugih virusa pa su na osnovu tog iskustva i ovog puta uspostavili laboratorijski protokol.

Dodaje da će se nastaviti ove nedelje sa ispitivanjem, a da su na osnovu dobijenih podataka iz prvog istraživanja ustanovili da u Srbiji ne funkcioniše samo jedna linija virusa, već nekoliko različitih, odnosno da je identifikovano više genotipova virusa, koji su u raznim periodima, nezavisno jedan od drugog, ušli u našu populaciju, recimo iz Švajcarske, Nemačke, Italije, Belgije...

- Svi se genetski razlikuju, ali ne previše - naveo je i dodao da je deo uzoraka, manji broj, urađen, a da će deo uzoraka biti urađen u narednom periodu.

- Mi ćemo te rezultate predočiti stručnom delu tima koji sprovodi ovu studiju i na kraju javnosti - dodaje dr Kolarević.

Tim Veterinarskog instituta od četiri stručnjaka iz te ustanove predvodi dr Dejan Vidanović koji je objasnio da se sekvenciranje celog genoma radi od tek pre nekoliko godina.

Kako kaže, uspeli su da nabave neophodnu opremu za sekvenciranje i priključili su se međunarodnom timu istraživača koji su već sekvencirali ceo genom.

- Na osnovu tih sekvenci pokušavamo da damo odgovore na pitanja odakle je virus došao, kako se kreće kroz populaciju, da li se promenio, odnosno mutirao, kako ta mutacija utiče na njegovu virulentnost, da li on postaje opasniji ili manje opasan i na kraju kako će te mutacije uticati na delotvornost vakcine, ako jednog dana bude uvedena kod nas - ispričao je dr Vidanović.

Ova epidemiološka studija radi se pod patronatom i odluci Kriznog štaba Vlade Srbije, a sav materijal je obezbeđen od strane Vlade, preko tima koji studiju sprovodi.

Preporučujemo: