Poplava
Tanjug

 

Poplava, Lučani

Alo/ Dejan Briza

Poplava, Lučani, Foto: Alo/ Dejan Briza

Klimatske promene i porast prosečne temperature dovešće do niza negativnih događaja u našoj zemlji, povećan je rizik od požara i smanjenja vodnih resursa, kažu klimatolozi.  

Iz Instituta za javno zdravlje javljaju - Nećemo moći da ga izbegnemo!

AUTOR: Alo.rs/ Novosti/ M. G. DATUM I VREME: 23.11.2019. 19:02 U svim domovima zdravlja u Srbiji ove godine bilo je veće interesovanje za imunizaciju nego prethodnih godina. Injekcija vakcina, Foto: Shutterstock U institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" kažu da bez obzira na to što smo ušli u sezonu širenja virusa gripa, još nije registrovan nijedan oboleli od ove infekcije.

Četiri poslednje godine bile su najtoplije ikad registrovane na planeti, a Svetska meteorološka organizacija procenila je da će 2019. godina biti među pet najtoplijih! Sve ovo odgovara predviđanjima naučnika o uticaju klimatskih promena. Ove promene i porast prosečne temperature uticaće negativno i na Srbiju, pa našoj zemlji sve više prete drastične suše i velike poplave, upozoravaju stručnjaci.

Oboreni rekordi

Kako je nedavno saopštila evropska služba o klimatskim promenama Kopernikus, oktobar ove godine bio je najtopliji oktobar ikad registrovan na planeti. - To je peti uzastopni mesec u kome se registruje rekordno visoka temperatura ili temperatura koja je vrlo blizu rekordne - naveo je Kopernikus. Međutim, analize stručnjaka govore da nije samo oktobar oborio rekord, prate ga jun i jul.

Dr Vladimir Đurđević, docent na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu, objašnjava da su ovo posledice korišćenja fosilnih goriva, kao i emisije velike količine ugljen-dioksida. - To pojačava efekat staklene bašte i planeta postaje sve toplija i toplija. Srbija će imati posledice koje su zabeležene i poslednjih godina.

Meteorolog Đorđe Đurić kaže da, u proseku, prvi sneg u Srbiji padne 23. novembra, ali da će ove godine taj rok biti uveliko probijen. Prve pahulje, kako kaže, moguće su tek u prvoj dekadi decembra.

- Ozbiljnije zahlađenje se može očekivati tek početkom decembra i ukoliko budu postojali uslovi za padavine, tada možemo očekivati i susnežicu i sneg. Međutim, ako i bude padao sneg, on se neće dugo zadržati i neće se oformiti snežni pokrivač - kaže Đurić i dodaje da nas sutra očekuje nešto hladnije vreme s vetrom i dnevnim temperaturama od 10 do 15 stepeni, a u Negotinskoj i Timočkoj Krajini do pet stepeni. - Međutim, već u ponedeljak stiže nam priliv toplijeg, mediteranskog vazduha, te će temperature svakog dana sledeće nedelje rasti. U ponedeljak će temperature biti između 10 i 15 stepeni, a najtoplije vreme nas očekuje u četvrtak, kada stiže naoblačenje sa kišom, ali i temperaturom od 15, pa čak do 20 stepeni u nekim delovima - kaže Đurić.

 

smrt, bolnica, lekar, doktori

Shutterstock, ilustracija

smrt, bolnica, lekar, doktori, Foto: Shutterstock, ilustracija

OPASNOST OD ZIKA VIRUSA

Primarijus opšte prakse dr Biserka Obradović kaže da globalno zagrevanje pogoduje razvoju bakterija i virusa, te da bi u Srbiji mogli da očekujemo veći broj obolelih od bolesti netipičnih za naše prostore.

- Tople temperature pogoduju razvoju komaraca, krpelja i drugih insekata, te bismo s porastom temperatura mogli da očekujemo veći broj obolelih od virusa Zapadnog Nila i lajmske bolesti. Takođe, na ovim prostorima se može javiti i zika virus i neki drugi koji nisu karakteristični za ovo podneblje - kaže dr Obradović i dodaje da posebna opasnost preti od mutacije već postojećih virusa. Ona kaže i da visoke temperature ne pogoduju ni obolelima od astme, opstruktivnog bronhitisa i onima s povišenim krvnim pritiskom:

- Neuobičajene vremenske prilike utiču i na mentalno zdravlje, pa se tako mnogi zbog netipično visokih temperatura osećaju napeto, razdražljivo i imaju problema s nesanicom.