Slavimo Đurđevdan: Evo šta vernici treba da urade za sreću i blagostanje, a ako padne kiša to znači samo jedno!
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Đurđevdan, koji važi za najveću prolećnu slavu u Srbiji. Kao zaštitnik zemljoradnika, ratnika i vladara, Sveti Đorđe je povezan sa čitavim hrišćanskim svetom. Protođakon dr Ljuba Ranković za „Alo!“ objašnjava da je taj svetac zaštitnik Moskve, ali i Britanske imperije, a da se za Đurđevdan vezuju mnogi običaji.
Pročitajte još:
- Sveti Đorđe je simbol svetog ratnika, a Srbi su ratnički narod. Koliko Srbi vole Đurđevdan, najbolje opisuje događaj kada je knez Miloš Obrenović u Beču razgovarao sa tadašnjim moćnicima, koji su govorili o najvećim bogatstvima svoje zemlje. Dok su oni nabrajali nacionalne znamenitosti, Miloš je rekao da to ne vredi koliko đurđevdanska kiša za Srbe. U pitanju je staro verovanje, po kojem će, ako na taj praznika pada kiša, godina biti rodna - navodi Ranković.
Đurđevdanski uranak
U nekim krajevima Srbije odlazi se na đurđevdanski uranak. Mladi se opasuju vrbovim prućem da bi bili napredni kao vrbe, kite se zdravcem da bi bili zdravi, i koprivom, koja treba da opeče bolest, kao i selenom, da bi im duša mirisala.
Za Đurđevdan se po starom običaju seče drvo lešnika, od čijeg se pruća prave krstovi, kao simbol stradanja i vaskrsenja.
- Nakon što se poseče leska i od njenog pruća napravi krst, stavlja se na kuću, ambar ili na njivu. Budući da se Đurđevdan proslavlja u čitavoj zemlji, a da je ovaj običaj vrlo rasprostranjen, čitava Srbija postaje veliki hram - zaključuje protođakon Ljuba Ranković.
Ritual za bogatstvo
Čudesnu moć ima i struk kukureka ubran u petak uoči Đurđevdana. Na mesto odakle je iščupan obavezno treba staviti parče hleba. Venac od tog kukureka nekada se stavljao ovcama oko vrata, ali se danas praktikuje presovanje u knjigama, odnosno ispod svakog predmeta koji pomaže u sticanju materijalnog bogatstva.