Učionica klupa škola
Dejan Briza
Učionica klupa škola

Dejan Briza

Učionica klupa škola, Foto: Dejan Briza

Svršeni srednjoškolci s peticama u đačkim knjižicama ne jure na fakultete posle kojih bi se zaposlili u školi, već biraju one s kojima će lakše otići iz zemlje, pa se na profesorske smerove najčešće prijavljuju učenici koji su kroz srednju školu godine završavali sa dovoljnim i dobrim uspehom.

Tako je odsek Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu ove godine bilo moguće upisati sa samo 33 poena od maksimalnih 100. Od ukupno 60 poena na prijemnom, koji se sastojao iz dva testa, kandidat koji će se naredne četiri godine školovati za profesora osvojio je na jednom testu deset poena, a na drugom ni jedan jedini poen. Ni tokom srednje škole taj kandidat se nije mnogo namučio, odnosno nije morao puno da greje stolicu. Godinu je završavao sa dovoljnim ili dobrim. Međutim, da bi se „upalo“ na budžet na tom smeru, bio je potreban najmanje 51 poen, odnosno dobar i vrlo dobar uspeh u srednjoj školi i ukupno ostvarena 22 poena (10 i 12) na dva testa.

Takođe, ni za upis na Učiteljski fakultet u Beogradu ne treba puno truda ni muke. Budžetska mesta zauzimaju uglavnom dobri i vrlo dobri đaci, a samofinansirajuća mesta čak i oni koji su prolazili i sa dvojkom. Ono što je frapirajuće jeste da je jedan od onih koji će studirati ovaj fakultet i sutra učiti mališane u Srbiji na prijemnom iz srpskog jezika ostvario samo jedan poen.

I istoriju na beogradskom Filozofskom fakultetu moguće je upisati i sa dovoljnim i dobrim uspehom u srednjoj školi, pa čak i sa nula poena na testu znanja, dok je na upisu za geografiju, i to na dodatnom upisnom roku, bilo moguće „upasti“ sa vrlo dobrim uspehom i svega devet od ukupno 60 poena na prijemnom.

Ni za upis na Matematički fakultet nisu potrebne sve petice, na ovaj fakultet konkurisali su oni koji su tokom srednje škole prolazili sa trojkom. Na ovom fakultetu i to na studijskom programu Matematika ostalo je još 21 budžetsko i 20 samofinansirajućih mesta, osim za modul Računarstvo i informatika, gde su sva mesta popunjena, dok su na studijama astrofizike ostalo dva samofinansirajuća mesta, a na informatici četiri.

Pročitajte još:

 

Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola kaže za „Alo!“ da bolji đaci upisuju Eelektrotehnički fakultet, FON, kao i studije medicine i farmacije, jer po njihovom završetku lakše dolaze do posla i sa tim diplomama mogu da rade u inostranstvu. Zbog slabog interesovanja za profesorske studije, recimo hemije i matematike, slabiji đaci lakše dolaze do indeksa, ali kroz te studije, navodi Antić, ne prolaze baš lako.

- Završe ih nakon sedam, osam godina. Za njih je veoma teško da prate program studija jer nemaju predznanje iz škole. Fizika, hemija i matematika nisu laki fakulteti. Takođe, srpski jezik studiraju po sedam, osam godina, a po Bolonji studije traju četiri godine, budući da i to zahteva veliki rad. Oni koji posle dođu u prosvetu moraju debelo da se pripreme za čas. Ako to ne urade i dođu nespremni, a deca primate, ismejavaće ih, izgubiće autoritet - navodi Antić.  

Niko neće za nastavnika hemije

Na beogradskom Hemijskom fakultetu za upis na osnovne i integrisane akademske studije ostalo je ukupno 55 slobodnih mesta, od toga čak 47 za studiranje na teret budžeta. Najviše upražnjenih mesta, i to 22, ostalo je na studijskom programu Nastava hemije. Za studijski program Hemija ostalo je 12 mesta, kao i tri mesta za samofinansiranje, dok je za studije Hemija životne sredine 13 budžetskih i pet samofinansirajućih mesta. Na smeru Biohemija sva mesta su popunjena.