Krizni štab
Tanjug
Krizni štab

Tanjug

Foto: Tanjug

Muke po Kriznom štabu! Ovako bi se ukratko mogla opisati situacija u kojoj su se našli članovi Kriznog štaba koji su jutros ukrstili stavove ne bi li doneli najbolju moguću odluku u sprečavanju širenja zaraze, da postrože mere, a ipak zadrže i ljude na radnim mestima. Jer, brojke su neumoljive, cifre novozaraženih vrtoglavo rastu, a sve je više i težih pacijenata u bolnicama.

- Jasno vam je da je to zbog porasta broja obolelih, više od 3.000 zaraženih, uz činjenicu da ih ima višestruko više, svakog dana imamo i nekoliko hiljada novih prenosilaca virusa - rekla je ministarka za rad i socijalna pitanja prof. dr Darija Kisić Tepavčević, koja je apelovala na poštovanje mera koje nas jedino mogu spasti od zaražavanja.

- Poznat je način kako možemo da sprečimo da prenosimo virus. Imamo sreću da smo se prvi snabdeli vakcinama, koje kontinuirano stižu, ali pridržavanje mera nema alternativu. Država može ograničiti vreme rada, uvesti policijski čas, inspekcijski nadzor, ali ono što niko ne može da uradi je isključivo odgovornost koja je na svima nama - istakla je Kisić Tepavčević.

Ono što zabrinjava je i porast broja zaraženih među mlađom populacijom, a ministarka ističe da se beleži veći broj zaražene dece koja uglavnom imaju blažu kliničku sliku.

Skoro osam odsto zaraženih su uzrasta 10 do 20 godina, među njima i deca školarci koja se nisu zarazila u školskoj sredini - navodi Kisić Tepavčević.

Prof. dr Mijomir Pelemiš kaže da smo zaboravili na sve druge bolesti i da su ugroženi mnogi hronični bolesnici koji umiru.

- Ono što mene brine je broj onih koji su na intenzivnoj nezi jer su svi životno ugroženi, posebno oni na respiratoru - kaže Pelemiš i dodaje da je na Infektivnoj klinici pregledano više od 70 pacijenata od kojih je većina hospitalizovana.

On apeluje na poštovanje mera, posebno sada kada se većina ljudi vakciniše, a za to je važno da osoba bude zdrava.

- Ne postoji bolji lek u istoriji od vakcina, ali moramo da poštujemo mere, jer možemo da se vakcinišemo samo ako smo zdravi, kaže prof. dr Mijomir Pelemiš, infektolog.

Mere Kriznog štaba za vikend

Ugostiteljski objekti

- Svi ugostiteljski objekti na teritoriji Republike Srbije radiće danas i sutra od 6 do 14 časova, nezavisno od toga da li imaju ili nemaju baštu. Nakon toga, dozvoljena je samo dostava, tako da nakon 14 časova nije moguće vršiti ni „šaltersku uslugu“ u kafićima i restoranima.

Ski-centri

- U ugostiteljskim objektima u ski-centrima, samostalnim i onim u okviru hotela, posluženje hrane i pića tokom vikenda biće dozvoljeno samo na otvorenom, u baštama. Šalter usluga za objekte na stazama je takođe moguća samo do 14 sati. Objekti za dostavu hrane i pića mogu da rade dostavljanje 24 časa dnevno.

Hoteli

- U hotelima u Srbiji dozvoljeno je služenje hrane i pića u restoranima i kafe-barovima takođe do 14 časova i to svim građanima. Od 14 do 22 časa, ova usluga dozvoljena je samo i isključivo osobama koje imaju uplaćen smeštaj u tom hotelu ili nekom drugom kategorizovanom smeštaju. Ovo znači da osobe koje nemaju prijavljen boravak u hotelu ne mogu biti uslužene u hotelskim kafićima i restoranima u subotu i nedelju posle 14 časova. Akcenat na kontrolisanju poštovanja ove mere biće u najvećim ski-centrima u Srbiji.

Tržni centri

Tržni centri, prodavnice neprehrambene delatnosti, kladionice, kockarnice, dečje igraonice, teretane, fitnes centri, baloni za fudbal i druge sportove - za dane vikenda radiće takođe od 6 do 14 sati. Sportski objekti koji imaju unapred zakazana takmičenja biće dostupni isključivo za te namene i nakon 14 časova.

Objekti na koje se ova ograničenja ne odnose

Trgovinski objekti, apoteke, benzinske pumpe, ordinacije, stomatološke ordinacije, laboratorije, pozorišta, veterinarske amulante. Kozmetički i frizerski saloni, saloni za negu lepote i objekti iz delatnosti pružanja zanatskih usluga radiće od 6 do 20 sati.

Pročitajte još: