Notar overa
Dejan Briza
Notar overa

Dejan Briza

Notar overa, Foto: Dejan Briza

Ipak, ono što zbunjuje javnost jeste to što punomoćja za mogućnost upravljanja vozilom, registracije, tehničkog pregleda, prodaje motornog vozila važi do opoziva, pa kako to da notar neće da overi ugovor ako je starije od godinu dana?

Sa druge strane, pojedini notari uredno overavaju ovakve ugovore i ne prave pitanje da li je punomoćje starije od godinu dana ili ne. Mnogi sugrađani veruju da je reč i o želji pojedinih notara da dodatno zarađuju overavajući ovlašćenja svake godine ponovo.

Iz Javnobeležničke komore Srbije kažu da je uobičajeno da punomoćja važe do pisanog opoziva osim ukoliko stranke drugačije ne zahtevaju, odnosno, ukoliko ne žele da ograniče trajanje punomoćja, što Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava.

- Uobičajeno je i najčešće da punomoćja važe do pisanog opoziva, Dešava se, međutim, da javni beležnik proceni da punomoćje zahteva proveru ili obnavljanje, a najčešće je to zbog starosti dokumenta. Postoji mogućnost da javni beležnik sumnja u ispravnost punomoćja, zbog čega traži da se o konkretnom pravnom poslu izjasni vlasnik motornog vozila. To može biti zato što je punomoćje, na primer, dato pre mnogo vremena - kažu u Javnobeležničkoj komori i dodaju:

Pročitajte još:

- Javni beležnik, svakako, ima zakonsko pravo da proceni da li je punomoćje i dalje važeće. Ukoliko je, na primer, punomoćje zaključeno pre pet godina, a vlastodavac u ovom trenutku ima više od 90 godina starosti, javni beležnik bi mogao da posumnja u validnost tog dokumenta. Važno je napomenuti da punomoćje prestaje da važi smrću vlastodavca. Ne postoje nikakva druga zakonska ograničenja trajanja ovlašćenja, osim onog koje je navedeno u samom punomoćju - poručuju iz Komore.

Nažalost, pojedini građani su zbog različitosti notarske prakse bili veoma zbunjeni i u uverenju da pojedini notari ustvari na takav način dodatno zarađuju, jer svake godine overavaju iznova punomoćja. Ipak, iz Javnobeležničke komore objašnjavaju da se svakom prilikom trudi da ujednači javnobeležničku praksu.

- Zaista verujemo da ne postoji nikakva namera javnih beležnika da dodatno zarađuju overavajući neka punomoćja više puta nego što je potrebno, a u prilog takvom našem stavu govori i činjenica da se na punomoćjima overava potpis vlastodavca, odnosno isključivo se utvrđuje identitet onoga ko daje punomoćje. To znači da je cena jednog punomoćja overenog u javnobeležničkoj kancelariji 360 po vlastodavcu, uključujući PDV. Kada bi se od toga oduzeli, pored PDV-a, i ostali porezi i doprinosi koje javni beležnici plaćaju, dobit po jednom punomoćju za javnog beležnika ne bi iznosila više od 120-130 dinara. Ni broj ovih punomoćja po jednoj kancelariji na godišnjem nivou nikako ne bi mogao da objasni postojanje takve namere javnog beležnika. Dakle, smatramo da je ovde u pitanju isključivo briga o pravnoj sigurnosti, odnosno o tome da li je punomoćje za raspolaganje nekom imovinom i dalje validno - zaključuju iz Javnobeležničke komore.

Pročitajte još:

 

Komentari (1)

Marko

04.07.2020 10:10

Zakon je jasan. Beleznik nije iznad zakona,