Ilustracija
Alo.rs/ Ilustracija/ Shutterstoc
Ilustracija

Alo.rs/ Ilustracija/ Shutterstoc

Foto: Alo.rs/ Ilustracija/ Shutterstock/ Tanjug

Činjenica je da uz pandemiju virusa korona postoji još jedna pandemija koje možda nisu svi svesni. To je pandemija straha koji je nužno pratilac ovako teških okolnosti u kojima se taj neprijatelj ne vidi. O još jednom nevidljivom neprijatelju, tačnije više njih, kao i o tome kako prebroditi osećaj straha, potištenosti i nezadovoljstva, razgovarali smo sa psihologom Aleksandrom Janković.

- Ljudi uglavnom nemaju način kako da se postave prema nečemu što je toliko opasno, a što je u suštini nevidljivo. Uz sve to, dobijaju i različita tumačenja i u njima se pojavljuju ona osećanja koja u normalnim okolnostima bivaju prikrivena ili potisnuta zato što smo obuzeti nekim drugim sadržajima. Međutim, za veliki broj ljudi, čak i oni koji nikada nisu imali psihološkoh problema, nekako je ta granica pomerena jer dugotrajna izloženost ovako stresnim događajima je nešto što svakako ima svoje posledice. Bojim se, naravno, da će kao i u slučaju izloženosti ratnim stanjima, postojati neki posttraumatsko-stresni poremećaj kome ćemo tek prisustvovati – rekla je na početku razgovora za Alo.rs psiholog Janković.

Da li idete kod psihoterapeuta?

 

Naša sagovornica tvrdi da sve ovo što prolazi kroz nas ne ostaje bez traga. Objasnila je da ona što kod ljudi vidi jeste ta neka vrlo specifična, ako nije depresija, onda je to letargičnost, neka vrsta ambivalencije.

- Da li sada da se ponašaju da uzmu sve što im život pruža, to su oni koji pokušavaju da prevaziđu strahove tako što prave žurke. Takođe, ima onih ljudi koji krše sva pravila i vode se time da ako su već poslednji dani, onda da ih bar provedu onako kako oni žele. Srećom je veliki broj ljudi koji nema tu vrstu odbrane, ali komunicirajući sa mnogima i razmenjujući iskustva, s jedne strane se ventilira, s druge raste ta zebnja i sada gotovo da više nema čoveka koji ne poznaje lično nekoga ko je oboleo ili imao težu formu bolesti.

Smrt partijarha donela osećaj tuge

Psiholog Janković nije mogla da se ne osvrne na nemili događaj, sahranu patrijarha Irineja i kako je uticala na narod.

- I ova situacija sa patrijarhom veoma je uticala da se ljudi osećaju potišteno. Ta tuga, što se dogodilo nekom ko bi trebalo duhovno da nas vodi i ko se čuvao i vodio računa, svakako je dodatno uticala na narod, sve nas rastužila i uplašila.

Preporučujemo:

Cela situacija je dovela do promena i povukla zakopana, negativna osećanja, s tim da i trenutni vremenski uslovi, na većinu ljudi utiču ne tako dobro.

- Kad pogledate izraze lica ljudi, ne morate da budete stručnjak da biste videli, retko gde se pojavi osmeh, ljudi su kao spremni za provalnu pljačku, jedva se prepoznajemo sa maskama, navučenim kapuljačama i kapama, ne čujemo jedni druge. Na sve to i vremenske okolnosti jer sada kada se budimo moramo da palimo svetlo, uz to je hladno. Mi smo ipak južnjaci i navikli smo na veću količinu svetlosti i toplote, te je to dodatan faktor koji nas čini deprimiranima. Ono što ljudi često referišu je gubitak motivacije da rade stvari koje bi možda donele nezadovoljstvo.

Da li je tabu razgovarati sa psihoterapeutom?

- Mislim da još uvek postoje predrasude. Međutim, verovatno zbog medijskih istupa nekih poznatih ličnosti koje su se same obraćale psihoterapeutu, došlo je do pomeranja. Nije više tako, naročito po većim gradskim sredinama gde su ljudi otuđeni. Zaista nam je potreban neko sa strane, neko ko će zastupati naše interese, ko će nas saslušati, ko će nam dati snagu da se pokrenemo. Ne možemo to uvek dobiti od prijatelja i da ih opteretimo svim mogućim problemima. Potrebno je na tome raditi i mislim da je jako važno da svaki čovek ima psihoterapeuta bez obzira da li ima neke izražene probleme ili želi da razgovora, da se razvija. Kroz komunikaciju sa stručnjakom se čovek razvija, uči o sebi i kako da se nosi sa sobom što je najteže – objasnila je Jankovićeva za Alo.rs.

Kako pomoći sebi?

Sagovornica Alo.rs je napomenula da postoji taj prvi najteži korak koji, svako ko se oseća "da mu nije ni do čega", mora da načini. Takođe, objasnila je koje su te male stvari koje može svaki čovek da napravi kako bi išao ka boljitku.

- Jedna stvar koja je vrlo važna i koja je prvi korak jeste pobediti sebe i izaći iz začaranog kruga. To "nije mi ni do čega" vodi samo do, u tom nekom praznom hodu, opet čovek dobija i prikuplja informacije koliko god da ne želi, preko više faktora. U tom praznom hodu postaje prijemnik za sve što je negativno. Jako je važno da ljudi sebe isteraju iz tog stanja, da promene mesto. Kada je čovek neprekidno okupiran lošim mislima, sedi na jednom mestu, ne može da se pomakne. Bitno je sebe disciplinovati i načiniti taj prvi korak. Šetnja je neverovatno lekovita. Ako biste ostali kod kuće, upadali biste u neki sve dublji bunar. Odmah izađite. Možemo da se obučemo, što bi rekla Nada Macura, slojevito. Bitno je pogledati svet okolo jer nije sve propalo, nije atomska kataklizma. Ispiliti iz sebe neko dobro osećanje, neki osmeh, izmamiti osmeh nekome drugom i učiniti nešto dobro. Čovek mora svaku situaciju da koristi da nekome drugom kaže nešto lepo, da se nasmejemo jedno drugom. Maske na sprečavaju, ali oči koje se smeju ili gest koji se vidi – objasnila je Jankovićeva i dodala da postoje načini da probudimo neko pozitivno osećanje i u sebi i u drugima.

Dnevna doza zadovoljstva

Postoji nekoliko pozitivnih navika koje mogu da se uvrste u svakodnevnicu, a da ne odužimaju previše vremena, a psiholog Aleksandra Janković je rekla da ga često preporučuje i svojim klijentima.

Šetnja, Beograd, proleće

Alo!/Vladimir Marković

Foto: Alo!/Vladimir Marković

- Recept koji svojim klijentima dajem jeste dnevna doza zadovoljstva. Šta god i kako god se događalo, čovek mora da odvoji bar sat vremena za sebe za nešto u čemu uživa i što mu donosi zadovoljstvo. Male stvari kao što su šetnja, kafa, slušanje muzike. Veliki broj ljudi konzumira veće količine hrane, te i u tom segmentu bi trebalo dati dozvolu. Ne bi trebalo da se prežderava, ali možemo sebi dati za pravo, jer je ovo trenutak da ne možemo da mislimo o savršenom izgledu i dijetama. Nije vreme za dijetu već za hranjenje i negovanje sebe. Ima ljudi koji nikada nisu popili kap alkohola, a sada u toku dana popiju, ne znam, čašu vina, pred spavanje. Nije nikakva promocija alkoholizma, ali mislim da je to mnogo zdravije nego da se nastavi sa tegobnim mislima. Napraviti sebi ambijent za uživanje. Neće život propasti sa nekoliko kilograma više, ali hoće ako upadnemo u duboku depresiju ili strah jer su to najbolji načini da se razbolimo. Čovek koji je neprekidno okupiran negativnim mislima, to je ono što je starac Tadej govorio: "Kakve su ti misli, takav ti je život", dolazi u situaciju da se lakše razboli.

Aleksandara Janković

Alo/Ognjen Radošević

Aleksandara Janković, Foto: Alo/Ognjen Radošević

Jedna od bitnih stvari jeste da ne zaboravimo jedni druge. Potrebno je, koliko god je moguće, pomoći ljudima koji se nalaze u bolesti na način koji je bezbedan i dati im podršku i saznanje da nisu sami, izolovani i da njih mislimo.

- Sada je trenutak da vodimo računa o svojim prijateljima, bili oni zdravi ili bolesni. Bitno je da pokažemo brigu, da im pošaljemo poruku, pozovemo. Takođe, možemo pomoći i ljudima u svojoj okolini, starijima, komšijama. Može da se napravi nešto što će im izmamiti osmeh na lice i pozitivnu emociju kako bi skrenuli svoje mučne misli. Kada drugome pružite radost, to se vraća. Isto tako, ljudi koji imaju kućne ljubimce znaju koliko je neprocenjivo imati još neko živo biće jer i oni donose radost, ispunjavaju nam dan, ali nas i vrate na ono što je suština. Bitno je i poverenje da će sve biti u redu - naglasila je naša sagovornica i rekla da sve ima svoj kraj pa i ovakvo zlo.

Pročitajte još: