Ljiljana Gojković Bukarica
printskrin/RTS
Ljiljana Gojković Bukarica

printskrin/RTS

Ljiljana Gojković Bukarica, Foto: printskrin/RTS

 

Zaboli vas grlo, posegnete za vitaminima, kada ne pomogne zavirite u vitrinu sa lekovima i pronađete ostatke od neispijene ranije terapije antibiotika… I tako dva-tri dana, na svoju ruku, i bude vam bolje. Makar vam se čini. U suštini, imali ste virusnu infekciju na koju antibiotici ne deluju, ali ste zato, kako upozoravaju stručnjaci, napravili medveđu uslugu ne samo sebi, već i čovečanstvu.

Da, verovatno zvuči previše dramatično: pa, kome može biti loše od dve tri tablete… Ali kada sumirate navike miliona ljudi i dodate tome preteranu upotrebu antibiotika u veterini, odnosno mlečnoj industriji – onda je to dobro utabana prečica do moderne verzije pakla od koje se pribojava savremena medicina.

Ne baš optimistične projekcije u svetskim okvirima ukazuju da će od nekog oblika infekcija prouzrokovanih sojevima bakterija otpornim na antibiotike za 30 godina na planeti umirati 10 miliona ljudi; mnogo više nego što danas odnose sva maligna oboljenja zajedno.

Ljiljana Gojković Bukarica, koja se u beogradskom KBC “Dragiša Mišović” na Dedinju bavi problemom bolničkih infekcija izazvanih bakterijama otpornim na većinu poznatih antibiotika, upozorava da čovečanstvo gubi bitku sa multirezistentnim (MDR) bakterijama.

“Najnoviji podaci iz Američkih bolnica pokazuju da godišnje umre 35.000 bolesnika od bolničkih infekcija izazvanih ovim bakterijama. I u SAD kao i u našim zemljama je izostala reakcija zdravstvenog sistema i društva u celini”, kazala je ona Pobjedi.

Bolnica

Tanjug/Filip Krainčanić

Bolnica, Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Sagovornica ističe da su u Srbiji sproveli kampanje informisanja javnosti i lekara u saradnji sa SZO, a isto je sprovela i Crna Gora.

“Na sajtu Ministarstva se nalazi najnoviji vodič za primenu antibiotika koji je visoko stručno napisan i kvalitetan je. Vodič je namenjen lekarima. Međutim, mi ne znamo da li se ovaj vodič primenjuje u bolnicama. Pojedine bolnice u RS, celoj EU i Crnoj Gori su uključene u najveću svetsku mrežu za praćene MDR (multidrug resistant bacteria) sojeva, COMBACTE. U okviru saradnje sa njima pojedine bolnice su proveravale navike u propisivanju antibiotika u bolnicama i analizom podataka došle do nepravilnosti, tj. grešaka u primeni”, kaže Gojković Bukarica.

Kao ilustrativan primer Gojković Bukarica navodi rad njenog saradnika, dr Vladimira Živanovića, koji je napisao doktorat na temu “Uticaj navika u propisivanju antibiotika i potrošnje antibiotika na pojavu MDR patogena na odelenjima hirurgije i interne medicine”.

“Podaci do kojih je došao pokazali su da internisti značajno ispravnije propisuju antibiotike i da prethodno dijagnostikuju infekciju preko svih parametara (povišeni leukociti, sedimentacija i CRP) i rade antibiogram skoro svakom bolesniku. Hirurzi su tu bili ,,komotniji“, pa su antibiotici uglavnom propisivani bez antibiograma, a preoperativna primena antibiotika, tj. profilaksa nije bila ispravna. Umesto jednog lijeka, primjenjivano je po tri. Ovo je za posljedicu imalo pojavu MDR sojeva u značajnom procentu na odeljenjima hirurgije. Potrebno je istaći da svi mogu da proveravaju navike u propisivanju antibiotika preko ovog jednostavnog programa (G-PPS) i da kontrolišu rad lekara, ali da to skoro niko ne radi”, kaže sagovornica Pobjede.

smrt, bolnica, lekar, doktori

Shutterstock, ilustracija

smrt, bolnica, lekar, doktori, Foto: Shutterstock, ilustracija

Na pitanje koliko jedna kalendarska godina može da bude bitna za borbu protiv rezistentnih sojeva bakterija, Gojković Bukarica ističe da to “nije period koji treba da izgubimo, ali nije ni period u kome ćemo izgubiti rat sa MDR bakterijama”.

“Mada, ne radi se o jednoj izgubljenoj godini, već o izgubljenim decenijama”, upozorava Gojković Bukarica.

Ključni razlog zbog koga jedan tako kratak period treba uzeti sa podozrenjem je činjenica što nema previše manevarskog prostora u ratu sa bakterijama, odnosno na polju otkrivanja novih lekova.

“Nedavno su se pojavili četiri-pet novih antibiotika, ali ako se oni 12 meseci budu primjenjivali pogrešno, razviće se rezistencija i na njih. Otvaraju se nove mogućnosti primene bioloških lekova, ali za to treba da prođe sigurno još pet godina istraživanja, registrovanja i drugo”, navodi ona.

virus

Printscreen Youtube

virus, Foto: Printscreen Youtube

Sagovornica Pobjede podseća da se na klinici na kojoj radi primjenjuje čitav set rigoroznih mera. Ipak smatra da je jako bitno širiti takav odnos.

“Potrebno je primjenjivati procedure akreditovane za sve delatnosti na klinici: pranje ruku, uzorkovanje izolata za antibiograme, održavanje higijene prostora, bolesnika, opreme i osoblja. Neophodno je pratiti prisustvo MDR patogena u bolnici i iznositi te podatke na komisijama za bolničke infekcije. Takođe, jako je bitno pratiti potrošnju antibiotika, čak i individualno, pa reagovati ako pojedini lekari propisuju značajno veće količine antibiotika. Jedna od mera je praćenje propisivanja antibiotika tako što se rade povremene provere na klinici (tokom 24 sata) i skrenuti pažnju onima koji greše. Od velikog značaja je da pacijenti imaju adekvatnu mogućnost održavanja stalne higijene. Praktikuje se provera prisustva patogena na rukama osoblja i na svim površinama i opremi. Finalna stavka je organizovanje stalne edukacije za lekare i ostalo zdravstveno osoblje i obezbjeđivanje podrške rukovodstva bolnice za sprovođenje ovih mjera. Nažalost, postoji zavera ćutanja kada su u pitanju bolničke infekcije. Jednostavno, one se ne prijavljuju u dovoljnoj meri”, ističe Gojković Bukarica.

Prema njenim rečima, jednako je bitno da država obezbijedi dovoljan broj sestara, negovateljica, čistačica i lekara.

“Prema tome, problem je kompleksan, i svi moraju da ga rešavaju, a to se ne dešava. Takođe, neophodno je da se ograniči primena antibiotika na veterinarskim farmama, jer ako se oni nalaze u mleku i mesu, naša borba je izgubljena”, zaključuje Gojković Bukarica.

Komentari (2)

Ajde

08.12.2019 13:44

Čistačice po bolnicama vam zakazuju operacije, umesto da rade ono za šta uzimaju pare od naroda. Bolnice u BG se drastično razlikuju po higijeni, i kvalitetu hrane, i to je ljudski faktor. Nikog nije briga za pacijente, samo se tezgari nešto od izgladnelog naroda.

Nada

09.12.2019 10:48

A sta cemo sa time sto kada nas boli grlo,kasljemo,kijamo itd.lekar bez bilo kakvih nalaza krvi,brisa.....odmah prepise antibiotik nasumicno...meni se svaki put to desava kada odem... ...