Profesor Svetislav Kostić
printskrin youtube
Profesor Svetislav Kostić

printskrin youtube

Profesor Svetislav Kostić, Foto: printskrin youtube

 "Povodom prethodnih predloga sam ranije napisao da su mogli da se ocene kao razumini, ali da bi dobili odličnu ocenu nedostajalo im je uvažavanje najugroženijih slojeva među firlenserima. Ovaj poslednji predlog apsolutno uvažava te činejnice i što se mene tiče ocenjuje da je to odličan predlog", rekao je Kostić Tanjugu.

Objašnjava da poslednji predlog povlači prvo liniju na ukupnim godišnjim prihodima od 673.000 dinara, što znači da svaki frilenser koji je u prehodnih pet godina ostvarivao do oko 467 evra mesečno nema nikakvih obaveza prema državi.

"Ovim planom, svi frilenseri čiji su prihodi bili do otprilike 500 evra, to jest 467 evra mesečno, oslobađaju se apsolutno svih dugovanja prema državi, kako za poreze tako i za doprinose", naveo je Kostić.

Što se tiče ostalih, oni koji su prelazili taj prag, svi su apsolutno oslobođeni plaćanja svih zateznih kamata, a što je bilo predviđeno i ranije. Dodaje da je to značajan iskorak.

"Sa druge strane, ovaj predlog uvodi još jednu stvar. Ako pogledate efekat, sve do prihoda od nekih 12.000 evra godišnje oni koji su ostvarivali do 1,44 miliona dinara godišnje prihoda, suštinski su oslobođeni plaćanja svih doprinosa za penziono i zdravstveno. U okviru preračuna, oni će ih platiti, ali kada gledamo u efektu, poreska stopa kojoj su oni bili podvrgnuti bila je efektivno 16 odsto. Tako do 16 odsto opterećenja će se dolaziti tek pošto pređete prag od 1.000 evra mesecno", objašnjava profesor poreskog prava.

Kostić navodi da su svi frilenseri koji su između oko 467 i 1.000 evra prihoda mesecno oslobođeni ne samo zateznihi kamata, već i svog opterećenja za doprinose.

"I njihovo opterećenje se kreće od dva do oko 16 odsto, što je opterećenje koje imamo na dohodak na prihodima koji su 1.000 evra mesečno. Dakle, na ovaj način mislim da se značajno izašlo u susret frilenserima", ističe profesor.

Navodi i da je bitno to da kod onih firlensera čiji su prihodi između 1.000 i 2.000 evra mesečno, to jest kod onih koji su imali između 1,44 miliona i 2,88 miliona dinara prihoda godišnje, njihovo poresko opterećenje, prema ovom predlogu, kretaće se oko 20 odsto.

To znači da bi oni bili u ovom slučaju podvrgnuti onom opterećenju koje bi mogli da imaju da su se registrovali kao preduzetnici, pod apsolutno najpovoljnijim uslovima koji se nude našim zadonodavstvom.

"Ono gde takav tretman nije toliko povoljan, jeste kod onih obveznika koji su imal više od oko tri miliona dinara godišnje. Ali, kod njih, ono što je primereno ovaj predlog uvažio, jeste ekonomska snaga obveznika. Bio je najpovoljniji za one koji imaju najmanje, dok za one koji imaju više, pokazuje i manje razumevanja. Mislim da je u ovoj situaciji to apsolutno primereno rešenje i ja bih ga podržao", rekao je Kostić dodajući da se i lično zalagao za takvo rešenje.

Upitan kako će frilenseri ubuduće plaćati porez, Kostić kaže da ovaj predlog, na osnovu informacija koje ima, pruža rešenje do 30. septembra ove godine.

Dodaje da za naredni period to ima i dobre i loše strane.

Dobre strane ovog rešenja - uvođenjem kvartalnog načina plaćanja poreza i neoporezivog minimuma, su da se suštinski omogućava ljudima koji imaju neredovna primanja i svoj kućni budžet dopunjuju ad hok prihodima ne preterano visokog iznosa, da za njih ovaj režim bude povoljniji, objašnjava Kostić.

To, dodaje, i jeste u skladu sa smislom poreza na ostale i druge prihode našeg zakonodavstva.

"Suštinski, ako dopunjujete budžet u periodu od tri meseca sa nekih 450 evra, manje ili više, vi ne plaćate nikakav porez. Plaća se porez tek na iznos preko toga. Oni koji su obavljali do sada aktivnosti, a nisu bili registrovani, za njih će najverovatnije sve posle nekih 600 ili 700 evra mesečno biti logično rešenje da se registruju kao preduzetnici i da plaćaju porez na prihod od samostalne delatnosti", naveo je on.

Dodaje da se ovaj predlog vlade za frilensere tiče rešavanja konkretnog problema i da je u tom smislu odličan.

Kako kaže, to nije sveobuhvatno rešenje pošto sistem poreza na dohodak građana i doprinosa za obavezno socijalno osuguranje svake godine bar jedmnom šalje "do dve poruke da je došlo do zamora materijala i da je krajnje vreme da se radi jedna velika i sveobuhvatna reforma.

"Mi u tu reformu nismo ušli, niti ovaj predlog ide u tom pravcu, a verovatno je krajnje vreme da započnemo raspravu koja ne može da bude ni kratka ni laka za nove temelje novog sistema koji bi bio pravičniji za potebe našeg društva kako je danas", dodao je Kostić.