NATO bombardovanje 1999. godine
EPA
NATO bombardovanje 1999. godine

EPA

NATO bombardovanje 1999. godine, Foto: EPA

Istovremeno, iz Alijanse su iz dana u dan stizala objašnjenja da je svaka ljudska žrtva, uništena bolnica, škola, most, medijska kuća... samo - kolateralna šteta.

Pročitajte još:

 

 

Po naređenju tadašnjeg generalnog sekretara NATO Havijera Solane, 24. marta 1999. oko 19.30 počela je vojna intervencija, a vlada u Beogradu je iste noći proglasila ratno stanje.

Bombardovanje, NATO, RTS

Alo!/EPA

Bombardovanje, NATO, RTS, Foto: Alo!/EPA

Prvih dana zemlju je nadletalo 70 borbenih aviona, a njihov broj se vremenom povećavao, tako da je bilo i do 400 poletanja dnevno.

 

Prema podacima stručnjaka iz Srbije, do 10. juna je zabeleženo 18.168 poletanja, iz baze NATO su navodili da ih je bilo 38.004, od toga 10.484 vatrena dejstva, dok su ostalo bila izviđanja, letovi tankera, avaksa...

NATO bombardovanje 1999. godine

NATO bombardovanje 1999. godine

NATO bombardovanje 1999. godine, Foto: EPA

Napadi na SRJ vršeni su sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, a neke operacije izvršavali su i bombarderi koji su poletali iz baza u Zapadnoj Evropi, pa i iz SAD.

Preporučujemo i ovo:

 

Kako smatraju brojni kritičari, odlukom o toj vojnoj intervenciji na SRJ, koja je doneta bez saglasnosti UN, uspostavljen je model za intervencije i u Avganistanu, Libiji, Siriji, Iraku, Somaliji, Jemenu, Maliju... Što je još gore, kraj se ne vidi - najavljuju se nove u Venecueli, Nikaragvi, Kubi, Iranu...

 

 

Prema navodima diplomata, intervencija je doprinela i porastu nuklearnog naoružanja, jer su se male i srednje zemlje uplašile da takođe mogu postati žrtve. Bombardovanje je završeno 10. juna. Dan ranije predstavnici VJ i NATO potpisali su Kumanovski sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu međunarodnih vojnih trupa.

 

Interesantno, nedavno istraživanje javnog mnjenja o odnosima Srbije i NATO koje je sproveo Institut za evropske poslove pokazalo je da 64 odsto građana ne bi prihvatilo izvinjenje Alijanse zbog agresije, dok bi 30 odsto građana to prihvatilo.