Pavle pravi frulu od drveta šljive
Rina
Pavle pravi frulu od drveta šljive

Rina

Pavle pravi frulu od drveta šljive, Foto: Rina


"Stablo šljive, bagrema ili masline može poslužiti kao odličan materijal za pravljenje čarobne frule, mada u našem kraju u ravnici se oni teže nalaze, i ima ih na većim nadmorskim visinama. Pokazalo se da najleše zvuke izlaze iz šljivovog drveta. Kada se frula pravi, građa se mora izvaditi iz samog srceta drveta, sušiti napolju na promaji, a da bi se dobio oblik drvo se obradi na strugu, i najbitnije je da nije sirovo", rekao je za RINU ovaj dugogodišnji majstor pravljenja frule.


Pavle za svaki zvuk i tonalitet zna koja je dužina i prečnik drveta potreban i za svaki prst ima standard.


"Mora da se napravi sklad rupica sa razmerom same frule kako bi tonalitet bio lep, jer zahtevaju određenu kubaturu vazduha. Sve se radi po knjizi, zna se kolika rupa mora biti, recimo za palac je 195 milimetara, ja sve radim prema tablici koju sam sam ispisao. Sveže napravljena frula mora se dva puta prokuvati i to jednom u maslinovom ulju, drugi put u vosku, kako bi se popunile sve pore koje ima, ali i zaštitila da potraje duže, a ostane isti zvuk", kazao je Obradović.


Napraviti dobru frulu je izuzetno težak posao, a najzahtevniji deo svakako je pisak koji može biti od raznog drveća ali mora biti od čvora, kako bi bio čvrst kao kamen i potrajao mnogo godina.


"Najčešće se koristi bor koji je masan i nikada ne trune, dugovečan je. Da bi se napravila jedna dobra frula neophodno je da prođe oko dva dana, ja volim da kažem "dve nadnice", ali ako imaš pripremljen materijal. Malo ko zna da se frule sklapaju iz dva dela da bi mogle da se štimuju, kada je hladno vreme ona je tiha i orkestar ne čuje, vi je naštimujete, time je pojačavate i onda je to druga priča", dodao je Pavle.


Dugo će Pavlove frule i melodije iz njih zadirkivati mnoga srca, ne samo ibarskom dolinom već širom sveta.