Pasoš
MUP Srbije
Pasoš, Foto: MUP Srbije

Osim ličnih podataka i istorije putovanja, pasoš u sebi krije još neke zanimljivosti, ali i brojne uspomene - on je vaš šifrovani album za slike.

Pasoš među svojim koricama krije više od vaših ličnih podataka i informacija kuda ste sve putovali. Međutim, krenimo prvo od samih korica.

Da li ste znali da pasoš dolazi u samo 4 boje?

Da, pasoši svih država sveta imaju crvenu, plavu, crnu ili zelenu boju. Doduše, ove boje dolaze u različitim nijansama, ali to ne umanjuje činjenicu da sve ostale boje izostaju.

I to nije sve. Svaka od ovih boja ima svoje značenje - političko, geografsko, versko i sl. Da pojasnimo.

Crvena je najčešća boja pasoša. Mnoge države aktuelnog (Kina na primer) ili nekadašnjeg komunističkog režima (poput Rusije) imaju crvene pasoše. Sve člance Evropske Unije, osim Hrvatske, takođe imaju pasoše u različitim nijansama crvene boje, najčešće burgundske. Takođe, države koje teže ulasku u EU, kao što su Turska i Albanija, simbolično su promenile boju svojih pasoša u crvenu.

Nasuprot crvenim koricama putnih isprava, crna boja pasoša je najređa. Svega desetak država sveta ima pasoš crne boje, a razlog je uglavnom geografske, odnosno političke prirode. Među njima su neke afričke zemlje, poput Angole, Čada, Konga i drugih. Novi Zeland je još jedna od retkih država koja se opredelila za crnobojne pasoše, jer je crna njihova nacionalna boja.

Pasoši plave boje su karakteristični za države novog sveta, tj. za Australiju i države Severne, Centralne i Južne Amerike. Andska zajednica zemalja, koju čine Kolumbija, Bolivija, Ekvador i Peru, predstavlja izuzetak - njihovi pasoši su crvene boje.

Sa druge strane Indija, Kazahstan, Ukrajina, Belorusija, Kanada, BIH, Somalija i Kenija samo su neke od zemalja čiji pasoši takođe imaju plave korice. SAD su često menjale boju svojih putnih isprava - od crvenih, preko zelenih do današnjih plavih.

Većina muslimanskih zemalja ima pasoše zelene boje. Naime, u muslimanskom svetu zelena boja predstavlja simbol vere - smatra se omiljenom bojom islamskog proroka Muhameda i simbolom života i prirode, pa države čije stanovništvo u najvećoj meri ispoveda ovu veru ima zelene pasoše. Primer su Maroko, Alžir, Pakistan, Indonezija, Saudijska Arabija i mnoge druge.

Za pojedine države u zapadnoj Africi zeleni pasoši simbolišu njihovu pripadnost ECOWAS-u (ekonomskoj zajednici zapadnoafričkih zemalja), baš kao što je to slučaj sa crvenim pasošima Evropske Unije.

Ovo su samo neke od najopštijih i najpoznatijih simbolika koje stoje iza boje pasoša različitih država. Postoje i neka nazovimo "odstupanja" - već smo pomenuli Hrvatsku, zatim Libija i Jemen koje, iako muslimanske, nemaju zelene već plave pasoše, itd. Iako imamo četiri osnovne boje, njihove nijanse su raznolike.

Tako na primer, Singapur ima crvenkasto-narandžastu boju pasoša, dok su Švajcarske putne isprave jarko crvene boje.

Pasoš se vremenom menjao i evoluirao - mnoge države su kroz istoriju menjale boju korica i dizajn, a sa napretkom tehnike i tehnologije unošeni su i novi sigurnosni elementi. Brojni natpisi, kodovi i simboli, dizajnirani da spreče falsifikovanje pasoša, vidljivi su samo pod UV svetlom, što ih čini sakrivenim od ljudskog oka.

Međutim, ne mislim na to kada kažem da se među koricama nešto krije. Naime, pojedine države su u najnovijem dizajnu svojih putnih isprava uneli izmene estetske prirode i "zabavnog" karaktera. Primera radi, Kanadski pasoš pod ultraljubičastim svetlom potpuno oživi - naizgled sasvim obične stranice odjednom postanu živopisno dekorisane.

Slično je i sa Norveškim pasošem, na čijim se stranicama pod UV svetlom pojavi ilustracija polarne svetlosti. Finska je, s druge strane, uradila nešto sasvim drugačije. Na svakoj levoj stranici finskog pasoša nalazi se po jedna ilustracija životinje koja živi na prostoru ove države. Međutim, na svakoj desnoj stranici, u njenom donjem desnom uglu, nalazi se slika losa dizajnirana tako da se pri brzom listanju pasoša stvara iluzija kretanja losa.

Pogledajte kako to zapravo izgleda:

Verovatno ste već primetili da na prvoj (plastičnoj) stranici srpskog pasoša stoji ispisan, tačnije urezan tekst himne Bože pravde preko fotografije i ličnih podataka. 

Reč je zapravo o minimalnoj izmeni – na koricama su pored grba Srbije, simbola da je pasoš biometrijski i ćiriličnih natpisa „REPUBLIKA SRBIJA“ i „PASOŠ“ dodati i natpisi iste sadržine ali na engleskom i francuskom jeziku.

Na kraju, razmislite o tome koliko se uspomena krije među tim koricama. Koliko puta ste prelistavajući svoj pasoš pokušali da povežete svaki od pečata sa odgovarajućim putovanjem?

Zato je pasoš više od putne isprave, to je svojevrsni spomenar svakog od nas pojedinačno. Pasoš je, zapravo, šifrovani album za slike.

Ako ste se ikada zapitali koji je najmoćniji pasoš na svetu, odgovor je: nemački. Vlasnici ovog pasoša mogu bez vize putovati u 176 od mogućih 218 država sveta. Nasuprot njemu, pasoši Sirije, Iraka, Pakistana i Avganistana važe za najslabije – njihovi imaoci mogu otputovati u manje od 30 stranih država bez apliciranja za vizu.

Pojedine turističke destinacije imaju neobične pečate, a primer su Uskršnja ostrva ili Maču Pikču. Iako se nalaze u sklopu Čilea, odnosno Perua, od kojih ni na koji način nisu nezavisne, one svojim posetiocima nude mogućnost da ispečatiraju svoj pasoš pečatima nesvakidašnjeg izgleda i tako ovekoveče svoju posetu. U suprotnosti sa tim, posetioci Vatikana neće imati zvaničnu potvrdu u svojoj putnoj ispravi da su boravili u najmanjoj državi na svetu.

Predsednici država i najuži članovi njihove porodice, ali i drugi državni zvaničnici imaju tu sreću da budu vlasnici tzv. diplomatskih pasoša. Ovi pasoši omogućavaju brojne privilegije kao što je ulazak mnoge države bez potrebe za vizom, VIP tretman na aerodromima širom sveta i sl.

 

Komentari (1)

Nikola

05.02.2020 07:21

Kolko je jadan nas pasos svaki put kad sam na aerodromu vidim kolko je bezvredan u odnosu na eu pasose za svaky zemlju treba viza pa zar i za juznu afriku uzas nista nerade ovi iz ministarstva spoljnih poslova