Žarko Ranković
Privatna arhiva
Žarko Ranković

Privatna arhiva

Žarko Ranković, Foto: Privatna arhiva

Profesor dr Žarko Ranković, infektolog koji, iako je u penziji, pomaže svojim Nišlijama u borbi sa kovidom-19

Borio se protiv kolere, a danas ratuje sa koronom

“Kada se 1989. godine pojavila manja epidemija kolere u Dimitrovgradu, proveo sam 14 dana u karantinu sa inficiranima lečeći ih”, infektolog Žarko Ranković

Ako budemo disciplinovani i ako se budemo pridržavali svih mera koje donosi struka, verujem da će u drugoj polovini maja broj obolelih biti manji

Neposredno pred uvođenje vanrednog stanja u Srbiji, profesor Ranković, koji je godinama bio na čelu Infektivne klinike u Nišu, dobio je poziv od Darka Bulatovića, gradonačelnika Niša, da pomogne svojim sugrađanima. Koordinator je gradskog štaba za vanredne situacije Grada Niša, zadužen je za sve one mere koje se donose i sprovode kako bi se sprečilo širenje koronavirusa.

- Naravno da sam se odmah odazvao pozivu. Niš je u jednom trenutku bio najveće žarište. Danas nismo prvi po broju zaraženih, u nešto smo boljoj situaciji. Inače, duboko sam uveren da bi epidemiološka situacija u Srbiji bila daleko bolja da se veliki broj naših ljudi, i to u kratkom vremenskom periodu, nije vratio u zemlju, a ne zaboravite da se radi o gotovo 400.000 ljudi - navodi Ranković.

Koronavirus u Srbiji

Tanjug / AP

Koronavirus u Srbiji, Foto: Tanjug / AP

Epidemija koronavirusa nije prva epidemija sa kojom se ovaj infektolog susreće.

- Godine 1989. pojavila se manja epidemija kolere u Dimitrovgradu. Proveo sam 14 dana u karantinu sa inficiranima lečeći ih. Bilo je više od 20 zaraženih. Srećom, nije bilo preminulih. Inače, ta crevna bolest, koju mnogi vezuju isključivo za 19. vek zbog pandemije koja je tada bila, javljala se, kao što vidite na primeru Dimitrovgrada, i tokom 20. veka, ali u vidu manjih lokalnih epidemija - pojašnjava Ranković.

Ranković je zajedno sa svojim kolegama radio i tokom epidemije ptičjeg i svinjskog gripa, ali i zarazne žutice, koja se u gradu na Nišavi pojavila 2007. godine.

- Ono što su me takva iskustva naučila jeste to da što pre treba donositi što radikalnije odluke. Svaki dan čekanja znači i veći broj obolelih. Ali moram reći da se država nikada ozbiljnije nije uključila u rešavanje ovako velikih problema. Inače, mi smo na nivou Niša, i pre Republike Srbije, doneli odluku o zatvaranju kafića i restorana, kao i frizerskih i kozmetičkih salona, ali i pijaca, a sve kako bi se smanjilo okupljanje većeg broja ljudi - navodi profesor Ranković.

Koronavirus u Srbiji

Alo / Dejan Briza

Koronavirus u Srbiji, Foto: Alo / Dejan Briza

Naglašava da čim se smanje socijalni kontakti, smanjuje se i mogućnost prenošenja zaraze.

- Ako budemo disciplinovani, ako se budemo pridržavali svih mera koje donosi struka, verujem da će u drugoj polovini maja broj obolelih biti manji. Onda će polako i jedna po jedna mera koje su donete u cilju suzbijanja zaraze početi da se ublažavaju - ističe naš sagovornik.

Koliko god da ste puta oprali ruke - malo je

- Kad me pitaju koliko često treba prati ruke, moj odgovor je - koliko god ih prali, malo je. Hoću da kažem, perite ih što češće ili ih dezinfikujte sredstvom na bazi alkohola. Napolju ne morate nositi masku jer ljudi drže distancu od dva metra, ali nosite ih u zatvorenom prostoru tamo gde ima više ljudi. Ne izlazite ako ne morate, a na rukovanje, grljenje i ljubljenje za sada zaboravite - navodi profesor Ranković.

Uslovi u “Čairu” pristojni

- U saradnji sa Vojskom, pripremili smo Sportsku halu “Čair” za prihvat pacijenata pozitivnih na koronavirus, u kojoj ima 256 kreveta. Opremljene su i dve fiskulturne sale u dve osnovne škole, jedna sa 140, a druga sa 143 kreveta. Do utorka ujutru, u “Čairu” je bilo 59 pacijenata. Uslovi su zaista pristojni. Hala se greje, postoji veliki broj toaleta, kao i tuševa sa toplom vodom, internet je dostupan 24 sata, postoji više od 350 priključaka za mobilne telefone i laptopove... - napominje Ranković za „Alo!“ .