Ljubljana, Slovenija
Google street view
Ljubljana, Slovenija

Google street view

Ljubljana, Slovenija, Foto: Google street view

Prema rečima Grege Maleca, vođe Sektora za radnu imigraciju slovenačkog ministarstva rada, radnici će po isteku prve tri godine moći da produže dozvolu na još toliki vremenski period.

Pročitajte još:

 

On je je naglasio da će radnik iz Srbije u prvoj godini rada u Sloveniji biti vezan za poslodavca koji mu je omogućio izdavanje radne dozvole, a da će nakon toga biti slobodan da konkuriše na tržištu rada te zemlje, navodi Ekapija.

Sporazum potpisan 1. februara ove godine trebalo bi da bude ratifikovan do kraja januara 2019. i da stupi na snagu početkom maja sledeće godine, rekao je Malec i istakao da će on omogućiti i skraćivanje postupka za izdavanje dozvola koji sada traje između 2 i 4 meseca, zahvaljujući saradnji službi za zapošljavanje dve zemlje koja se obavlja elektronskim putem.

- Uslov za dobijanje radne dozvole i rad u Sloveniji je da srpski radnik prethodno bude prijavljen na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u Srbiji, kako bi država mogla da ima nadzor nad zapošljavanjem svojih radnika u inostranstvu - rekao je on i pojasnio da radnik koji želi da se zaposli u Sloveniji ne sme da bude zaposlen u Srbiji i da mora da bude prijavljen na birou za zapošljavanje makar i samo na jedan dan, zbog pomenute evidencije.

Malec je naglasio da su radnici na taj način zaštićeni, jer države prate procese zapošljavanja i ako dođe do kršenja radnog zakonodavstva radna dozvola se poništava.

Ljubljana kao dobar primer

Privatna arhiva

Ljubljana, Foto: Privatna arhiva

- To je zapravo dobro za radnika, jer je u prošlosti bilo primera da su se radnici plašili prijavljivanja zbog bojazni da će izgubiti posao - istakao je Malec i naglasio da se radnik po gubitku radne dozvole vraća u Srbiju, gde će pokušati da se zaposli, a zatim odmah može da aplicira za posao u Sloveniji, kod drugog poslodavca.

On je istakao da je Slovenija isti sporazum prethodno potpisala i sa Bosnom i Hercegovinom i da se on tamo pokazao kao dobar i za državu i za radnike.

Kada je reč o zanimanjima koja su tražena na slovenačkom tržištu rada, on je kazao da je ukupno 12 zanimanja, uglavnom zanatskih profila, u Sloveniji jako deficitarno i da se najviše traže elektrotehničari, varioci, vozači kamiona, kuvari i magacioneri.

Malec je naglasio da ovim sporazumom nisu rešeni uslovi za boravak u Sloveniji, iako je radna dozvola u toj zemlji vezana za boravišnu vizu, jer se obe dozvole dobijaju istovremeno, ali je potrebno da radnik pokrene postupak za dobijanje boravišne dozvole.

S druge strane, Slovenci na radu u Srbiji susreću se sa brojnim preprekama u vezi sa obnavljanjem radnih dozvola u našoj zemlji. Relja Mirović iz RCL grupacije, slovenački državljanin koji već 15 godina živi i radi u Srbiji, požalio se da svake godine kuburi sa dobijanjem radne vize i da gubi dosta vremena idući od šaltera do šaltera.

 

- A ako promenim posao, sve mi kreće od početka i radna viza mi važi pola godine - rekao je Mirović.

Snežana Bogdanović, šef Odseka za unapređenje oblasti rada u srpskom ministarstvu za rad kazala je da ovo pitanje nije rešeno potpisanim protokolom.

- U Srbiji je dobijanje radne i boravišne dozvole razdvojeno. Uslovima za boravak bavi se Ministarstvo unutrašnjih poslova dok je izdavanje dozvole za rad u nadležnosti Nacionalne službe za zapošljavanje. Mi zbog usklađivanja sa propisima EU to moramo da rešimo, da sve bude na jednom mestu i u planu je da se to desi za godinu-dve, a ukoliko ima interesovanja može da se desi i ranije, ako slovenački državljani koji rade u Srbiji pokrenu takvu inicijativu - izjavila je Bogdanović.