bolnica
Printscreen youtube
bolnica

Printscreen youtube

bolnica, Foto: Printscreen youtube

„Frezenijus medikal ker“, najveći svetski dobavljač proizvoda i usluga za dijalizu, saopštio je da se radi o podacima pacijenata iz nekih dijaliznih centara te kompanije u Srbiji. Odmah su, kako su istakli, državnom tužiocu u Nemačkoj podneli prijavu protiv nepoznatih napadača.

Saša Živanović, penzionisani načelnik odeljenja za visokotehnološki kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova, kaže za „Alo!“ da krađa bilo kakvih podataka nije nimalo bezazlena i da građani, čim primete da su njihovi lični i drugi podaci zloupotrebljeni na bilo koji način, to istog sekunda treba da prijave policiji.

- Zaista su razni načini zloupotrebe podataka. Recimo, informacijama o bolesti mogu te ljude da ucenjuju da bi došli do novca tako što će im reći da neće objaviti od čega neko boluje ako im se isplati tražena suma. Veoma česta je i krađa identiteta, kada se ukradu lični podaci poput matičnog broja, broja lične karte, broja pasoša. Na osnovu tih podataka prave se i falsifikovana dokumenta, kupoprodajni ugovori, otvaraju se i fantomske firme. Osim toga, hakeri kradu i podatke o bankovnom računu ili platnoj kartici, zbog čega ljudi ostaju bez novca - upozorava Živanović za „Alo!“.

Kroz kakvu agoniju ljudi prolaze zbog krađe identiteta, najbolje zna M. N., doktorka iz Beograda. Njene podatke nisu ukrali hakeri, već su joj lopovi ukrali ličnu kartu u gradskom prevozu.

- Ukradenu ličnu kartu sam te 1997. godine naravno odmah odjavila i dobila sam novu, ali šta vredi kad su prevaranti otvorili fantomsku firmu na moje ime. To sam saznala tek početkom dvehiljaditih, kad su mi finansijski inspektori upali u stan, a maloletno dete, koje je bilo samo u stanu, panično me je zvalo da mi kaže da me traže zbog neke firme koja se vodi na moje ime. Ćerka im je rekla da je mama lekar u domu zdravlja, da nas dve živimo same, da nemamo nikakvu firmu i da na osnovu onoga što vide u našem malom stanu mogu da zaključe da živimo veoma skromno - navodi ona.

Hakeri, napad, IT, kompjuter

Shutterstock

Hakeri, napad, IT, kompjuter, Foto: Shutterstock

Naša sagovornica navodi da su ubrzo počele da pristižu i tužbe, zbog čega je išla na sud.

- Tužena sam za proneveru silnih miliona koje nisam ni videla, pa sam pisala izjave i slala ih sudovima. Čak sam išla u sud u Kraljevo, u koje pre toga nikada nisam kročila. Onda sam doživela to da sudije ne vide te izjave koje sam slala poštom, pa pošalju policiju da me privede. Dolazili su i po mene na posao, kao da sam najgori kriminalac. Zamislite, to svi pacijenti gledaju, a ja policiji objašnjavam o čemu se radi. Hvala bogu, to se sve konačno završilo. Dobila sam sudsko rešenje da sa tom firmom nemam nikakve veze - ističe naša sagovornica. 

Koristite što komplikovanije šifre

Saša Živanović ističe da građani treba da na svojim nalozima imaju što komplikovanije šifre kako bi se koliko-toliko zaštitili.

- Ne treba da koriste samo brojeve i slova već i znake poput upitnika, uzvičnika, zvezdice, kose crte. Takođe, šifra treba da ima i što više karaktera, treba je i periodično menjati, a ne treba je koristiti za više naloga na različitim društvenim mrežama ili za više mejlova. Naloge na društvenim mrežama treba zaštititi i na osnovu dodatne šifre koja stiže i putem SMS-a - dodaje Živanović.

Kompanije da ne štede na zaštiti

Živanović ističe da kompanije stalno moraju da unapređuju i ulažu u zaštitu informacione bezbednosti.
- To rade banke, ali kompanije ne onoliko koliko bi trebalo, zato što ne žele da daju više novca za to ili misle da ne može da im se desi hakerski napad. Kada bilo kakvi podaci dospeju u javnost, to veoma urušava kredibilitet te kompanije, gubi se poverenje na tržištu - navodi Živanović.