Blagovesti
Printscreen
Blagovesti

Printscreen

Blagovesti, Foto: Printscreen

Praznik Blagovesti jedan je od 12 najvećih hrišćanskih praznika koje svetkuju vernici Srpske pravoslavne crkve. Ovaj praznik uvek se slavi 7. aprila, tačno devet meseci pre Božića, u znak sećanja na blagu vest, kada je arhangel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.

Pročitajte još:

Na ovaj praznik, prema crkvenom učenju, Bogorodica je svojom poslušnošću Bogu ispravila Evin greh neposlušnosti.

Blagovesti spadaju u radosne hrišćanske praznike. Za njega se vezuju razna narodna verovanja. Jedno od njih je da se na Blagovesti ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan treba da započne devojačkom pesmom.

U srpskom narodu se verovalo i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. One devojke i žene koje žele porod, na sutrašnji dan odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.

Arhangel Gavrilo

Printscreen

Arhangel Gavrilo, Foto: Printscreen

Uvreženo je i verovanje da je od 7. aprila, pa sve do Velikog petka, dobro započeti bilo kakav veći posao, kao što su otvaranje prodavnice, gradnja... kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno menjaju naš dosadašnji životni pravac. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.

Dan posle praznika Blagovesti, SPC slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vesti.