Prodavnica
Alo!/ Dejan Briza
Prodavnica

Alo!/ Dejan Briza

Prodavnica, Foto: Alo!/ Dejan Briza

Svaki put kada uđete u supermarket, vama se manipuliše. Supermarketi su osmišljeni da se sve osnovne namirnice nalaze na suprotnoj strani radnje, a do koje ćete naići na mnoga iskušenja. Jaja, mleko i hleb skrivaju se iza slatkiša, lepo upakovanih grickalica i izloga primamljivog sira.

Ako to nije dovoljno, vaša deca su ciljna publika: sve žitarice na nivou očiju deteta koje sedi u kolicima za kupovinu ukrašene su crtanim likovima da im bolje privuku pažnju.

Ali, BBC se pita može li se nama manipulisati za naše dobro?

Pročitajte još:

 

Prosečni proizvođač hrane ima malo razloga da nas preusmeri od svojih proizvoda s puno masti i šećera. Ipak, s obzirom na to da smo već pod uticajem reklama, možemo se pitati hoće li prodavnice možda na kraju videti prednost promocije zdrave hrane - možda sprovođenjem nekih poreskih olakšica - kako bi deo s povrćem postao igralište gde deca vrište roditeljima da im kupe kelj.

Čak i unutar prodavnica, nije teško nagovoriti ljude da krenu u boljem smeru, barem kratkoročno. Ester Papis, profesorka socijalne psihologije na Univerzitetu Utreht u Holandiji, otkrila je da deljenje letaka s receptima na ulazu u supermarket koji uključuju reči poput "zdravo" i "niske kalorije" dovode do toga da osobe na dijeti podsvesno kupuju manje hrane.

Prodavnica, market

Alo!/Vladimir Marković

Prodavnica, market, Foto: Alo!/Vladimir Marković

Na blagajnu su odneli neverovatnih 75% manje grickalica od onih koji su primili kontrolni letak, koji nisu spominjali reči vezane za zdravlje. Te reči aktivirale su postojeće ciljeve ljudi i podsetili ih na ono što bi sada mogli da učine kako bi ih ispunili, a da kupci zapravo ni ne shvataju šta se događa, kaže Papis.

Ostale trikove predložio je Brajan Vansink, profesor poznat po istraživanju psihologije prehrane. Neki od njegovih najnovijih radova koriste ranije otkriće - da ljudi povećavaju unos voća i povrća za 24% ako im se kaže da bi polovina njihove večere trebalo da bude rezervisana za ove namirnice - i primenjuju ga na ponašanje potrošača u supermarketu.

On je utvrdio da deljenje korpe s namirnicama u dva dela, a polovina se koristi samo za voće, povrće, mlečne proizvode i meso, uzrokuje da ljudi troše više od dva puta više novca na voće i povrće nego ljudi bez pregrade. Ideja je da deljenje korpe podrazumeva postojanje društvene norme koju potrošači pokušavaju da ispune.

Pročitajte i ovo:

 

Ipak, intervencije koje bi supermarketi mogli da urade u dugoročnom razdoblju jako su komplikovane. Rušenje cene zdravih proizvoda dovešće do toga da takvi proizvodi nestanu s polica, kaže Karen Glanc, profesorka epidemiologije.

Takođe je saznala da nismo svi otvoreni za manipulaciju na isti način. Na primer, ona je pronašla da će potrošačima u siromašnim područjima isticanje zdravih učinaka nekih proizvoda navesti ida misle kako isti taj proizvod zapravo ima grozan ukus, a neće ih navesti da više kupuju.