Crni petak
Alo!/ Rajko Ristić
Crni petak

Alo!/ Rajko Ristić

Crni petak, Foto: Alo!/ Rajko Ristić

U Srbiji, prodavci sve više koriste marketinške cake Amerikanaca, naročito kada se radi o kupovini. Potrošačka navika kod nas još uvek nije na istom nivou kao u ovoj zemlji, ali se radi na tome da postane. Krajem novembra svi očekuju abnormalne popuste, tačnije poslednjeg petka u mesecu i planiraju svoje vreme oko jednog dana u godini. "Crni petak" je kod nas uveden pre šest godina.

Marketinška manipulacija zaživela je i kod nas, međutim jedan deo populacije ima potpunu averziju od kupovine tog dana, dok drugi hrle i tuku se za poslednji komad cipela.

"Potošačkom ludilu" doprinose slike i vesti iz Amerike kojima nas godinama zasipaju. Poznate su priče o Amerikancima koji pre zore dolaze pred trgovinske lanace da bi nakon otvaranja vrata u stampedu uletali i otimali robu jedni od drugih, pa se čak i tukli za jeftine proizvode. Ti ogromni popusti važe samo za malobrojne i u određenim prodavnicama.

Malo ljudi zna da je "Crni petak" šarena laža s obzirom da pojednici prodavci povećaju cene artikala nedelju dana pre, pa onda naprave "sniženje godine". Tačnije, vrate cene na staro kako je bilo pre tog povećanja da bi izgledalo kao da je jeftinije.

Neki od njih i daju popuste, ali takvi su nažalost retki. Popusti u Srbiji svakako nisu veliki kao u Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, većina prodavaca zadržala je akcije, te su one trajale celog vikenda. Poznato je da se svake godine dešava isto, te su sniženja u mnogim prodavnicama produžene i do ponedeljka.

Svakako, ako niste želeli da se gurate sa drugima ili da izgubite živce u potpunom kolapsu koji se desio dan ranije, još jednu šansu dobijate u ponedeljak jer će do tada trajati popusti. 

Podsećamo da se u jednoj poznatoj prodavnici u Knez Mihailovoj ulici stvorila kolona pomahnitalih ljudi koji su došli još pre otvaranja kako bi prvi ugrabili ono što je jeftinije i maksimalno iskoristili popuste.

Ozbiljan kolaps je bio na ulicama Beograda naročito oko tržnih centara gde je bio ogroman broj ljudi sa još više kesa i kutija. To dokazuje ono što je viđeno na Brankovom mostu, gde su bile kolone vozila koje su se minimalno pomerale ka centru grada, kao i gužve na pešačkim prelazima.