Najsatrija kuća
printskrin
Najsatrija kuća

printskrin

Najsatrija kuća, Foto: printskrin

 Najstarija zgrada u Beogradu već tri veka odoleva vremenu i istorijskim dešavanjima, a istod svojih temelja krije veoma interesantnu tajnu. Pored toga što je zaštićena kao spomenik kulture, njena misterioznost predstavlja tajnu još iz vremena njene gradnje, toliko važnu da je njen graditelj ubijen.

Kuća baroknog stila izgrađena je u vreme austrijske okupacije Beograda (1717-1739) a njena izgradnja bila je poverena švajcarskom pukovniku Nikoli Doksat de Morezu, koji je ujedno imao i zadatak da obnovi Kalemegdansko utvrđenje po zamisli princa Vitenberškog.

Nakon izgradnje objekta, Austrijanci su Doksata streljali pod optužbom da je veleizdajnik. Međutim, među tadašnjim Beograđanima se proširila vest da je graditelj pogubljen kako ne bi mogao da otkrije lokaciju tajnih podzemnih hodnika. Prema istorijskim pričama, jedan deo tunela vodi do ulaza u tvrđavu, a drugi, navodno, duboko u grad.

Pročitajte:

U Dušanovoj ulici bilo je još šest ovakvih kuća i veruje se da su sve tajnim kanalima bile spojene sa Kalemegdanom, ali su mnoge od njih u međuvremenu srušene. Zgrade su bile povezane podrumima i navodno lagumima sa tunelom ka tvrđavi, a kuća u Dušanovoj je bila druga po redu u nizu od sedam objekata rezidencijalnog karaktera.

Jedini planovi podzemnih tunela čuvani su u Beču, a tokom Prvog svetskog rata predati su austrijskoj vojsci. Kasnije, Nemci su preuzeli planove, ali nikada nije otkriveno da li su uspeli da pronađu izlaz ili ne.

Misteriju ove kuće dodatno je ojačalo veoma neobično ponašanje nemačke vojske za vreme Drugog svetskog rata. Prema staroj gradskoj priči, okupatori su danima boravili u ovoj kući, i u najvećoj tajnosti istraživali podzemne tunele. Postojala je i priča da se veliko blago sakrivalo u tunelima pod kućom koji su Nemci transportovali u Berlin. Međutim, ni vrsni istoričari ne mogu sa sigurnošću da kažu šta su nemačke vojske zapravo otkrile u podzemlju ove kuće.

Niko do sada se nije usudio da prođe podzemnim prolazima do kraja i istraži kuda oni vode. NJihovu putanju danas je nemoguće otkriti jer je dobar deo prolaza urušen ili je pod vodom jer je zbog izgradnje “Đerdapa”, porastao nivo Dunava i Save.

Od perioda odlaska Austrougara u 18. veku do sada, kuća je promenila mnogo vlasnika. Danas su u njenom prizemlju pekara i staklorezačka radnja, a zaposleni u njima često su vodiči znatiželjnim sugrađanima, turistima i novinarima.

Preporučujemo: