Beograd, šetnja, građani, kafići
Tanjug/Tara Radovanović
Beograd, šetnja, građani, kafići

Tanjug/Tara Radovanović

Beograd, šetnja, građani, kafići, Foto: Tanjug/Tara Radovanović

Više od polovine studenata u Srbiji ne bavi se sportom, svaki treći akademac svakodnevno puši, a petina njih redovno odlazi u kladionice. Iako većina studenata smatra da je zdrava ishrana veoma važna, manje od polovine njih jede tri puta dnevno, a na grickalicama živi svaki šesti akademac, pokazalo je najnovije istraživanje farmaceutske kuće „Galenika”. Studija koja je urađena na reprezentativnom uzorku studenata iz cele zemlje, tokom jula meseca, takođe je otkrila da manje od polovine akademaca konzumira tri obroka dnevno, 44 odsto njih ne jede povrće svaki dan, dok više od polovine nema voće na dnevnom meniju. Preporučene dve litre vode ne pije osam od deset akademaca, a devojke su te koje više vode računa o zdravoj ishrani i adekvatnom unosu vode.

ANKETA:

Da li ste pušač?

 

Kada je reč o psihoaktivnim supstancama, alkohol i cigarete su najprisutniji u svakodnevnom životu studenata. Više od trećine njih reklo je da puši svaki dan, u prethodnom mesecu dana alkohol je konzumiralo više od 60 procenata akademaca, dok je 6,7 odsto njih priznalo da konzumira nelegalne psihoaktivne supstance. Podaci izvedeni iz ovog istraživanja govore da su kladionice najpopularnije u Vojvodini, u kojoj je svaki četvrti akademac rekao da uplaćuje tikete.

Pročitajte još:

Dr Sergej Ostojić, profesor fiziologije sporta na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, ističe da nije iznenađen rezultatima ovog istraživanja i tužno konstatuje da je ovo još jedna studija koja svedoči o lošim zdravstvenim navikama i životnim stilovima mlade populacije. Naš sagovornik, koji radi na nacionalnom projektu "Načini pravi izbor za dugoročno zdravlje" podržanom od strane ministarstva prosvete i nauke, smatra da su loše zdravstvene navike studenata posledica nedostatka sistemske edukacije o značaju zdrave ishrane i fizičke aktivnosti.

– Pre par decenija, đaci u osnovnim školama imali su domaćinstvo i učili šta podrazumeva zdrava ishrana, a otkada je ovaj predmet izbačen iz školskog rasporeda, oni praktično nemaju nikakvo formalno zdravstveno obrazovanje. Nažalost, nema dovoljno kvalitetnih naučnopopularnih materijala namenjenih ni studentskoj, a ni opštoj populaciji, a posledica toga je mali procenat fizički aktivnih i visok procenat gojaznih i osoba sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Jedna od osnovnih predrasuda vezanih za zdrave stilove života jeste da fizička aktivnost i kvalitetna ishrana dosta koštaju, što nije tačno – ocenjuje dr Sergej Ostojić.

– Mnogobrojna istraživanja govore da se na meniju naših ljudi veoma retko nalazi povrće, a ono spada u najjeftinije namirnice. Većina stanovnika severnih zemalja, koji spadaju među najzdravije žitelje Evrope, uopšte ne idu u fitnes klubove, ali se svakodnevno bave fizičkom aktivnošću na svežem vazduhu. Našem organizmu nisu potrebne čija semenke, ali mu je neophodno da svakoga dana napravimo 10.000 koraka. Veliki broj dece u Srbiji ne zna da pliva, niti da vozi bicikl, a to je elementarna zdravstvena "pismenost". Istina je da mladi ljudi najčešće ne pate od posledica nezdravih životnih navika, ali loša ishrana, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti dolaze na naplatu u zrelom životnom dobu – zaključuje dr Ostojić, koji je i autor knjige "Vodič za zdrave navike – ishrana i fizička aktivnost".

Beograd, šetnja, građani, kafići

Tanjug/Tara Radovanović

Beograd, šetnja, građani, kafići, Foto: Tanjug/Tara Radovanović

Komentarišući ključne nalaze ovog istraživanja, predstavnik Krovne organizacije mladih Srbije Stefan Đorđević kaže da je veliki broj mladih koji odlazi u kladionice i mali broj onih koji upražnjavaju zdrave životne stilove – logična posledica činjenice da kladionice i pekare niču kao pečurke posle kiše, a najveći broj mladih u manjim sredinama nema klub u mestu u kome bi mogao da igra, svira, slika ili se bavi sportom.

– U malim mestima nisu dostupni besplatni sadržaji za mlade, a dosta roditelja nije u mogućnosti da deci plaća škole sporta ili muzike. U želji da pomognemo mladima koji žive u sredinama sa nerazvijenom infrastrukturom, Krovna organizacija mladih Srbije je tokom leta imala brojne sastanke sa rukovodiocima u Sjenici, Boljevcu, Ćićevcu i Vladičinom Hanu. Trenutno se nalazimo u Kuršumliji, u kojoj postoji preko pedeset kladionica i nijedan klub u kome bi mladi mogli da sviraju, slikaju ili se bave glumom – upozorava Đorđević i podseća da je nekada država sistematski razvijala sekcije u školama, ulagala u rekreativni sport i organizovala radne akcije, omladinske kampove i izviđačke klubove kako bi deca i mladi na konstruktivan način provodili slobodno vreme.

– Naše društvo ulaže u vrhunski i takmičarski sport kojim može da se bavi nekoliko procenata mladih, a najveći broj njih detinjstvo i mladost provodi uz televizor ili video-igrice. Zato ne treba da čudi visok procenat studenata koji puše, piju i ne bave se sportom – zaključuje naš sagovornik.

Pročitajte još: